Danski nogometaš Christian Eriksen tijekom utakmice u nedjelju ponovno je doživio ozbiljan srčani poremećaj, a javnosti je postao poznat nakon što se srušio tijekom utakmice na Europskom prvenstvu 2021. godine. Nakon tog događaja ugrađen mu je implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD), uređaj koji je, prema dostupnim informacijama, i ovog puta odigrao ključnu ulogu u spašavanju njegova života.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dok je implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD) danskom nogometašu Christianu Eriksenu ponovno spasio život, brojni pacijenti godinama žive s istim uređajem koji je osmišljen kako bi prepoznao i zaustavio po život opasne srčane aritmije.
Među njima je i 56-godišnja Jasminka Marjanović iz Zagreba, kojoj je defibrilator ugrađen prije 16 godina nakon što joj je dijagnosticirana aritmogena displazija, nasljedna bolest srca koja može dovesti do opasnih poremećaja srčanog ritma.
- Bolest mi je otkrivena sasvim slučajno. Prvo je dijagnosticirana mojoj i sestrinoj djeci pa su liječnici preporučili da se i ostali članovi obitelji preventivno pregledaju. Na ultrazvuku srca otkriveno je da i ja imam aritmogenu displaziju - prisjeća se Marjanović u razgovoru za 24sata.
Objašnjava kako je riječ o bolesti zbog koje srce ne može dobro pumpati pa se mogu javiti aritmije i tahikardije koje u određenim situacijama mogu biti smrtonosne. Upravo zbog toga liječnici su, kaže, odlučili da joj se ugradi implantabilni defibrilator.
Uređaj joj je ugrađen ispod lijeve ključne kosti, neposredno pod kožu.
- Manji je od dlana i može se napipati pod kožom. U početku ga osjećate više, a kasnije se naviknete i gotovo zaboravite da ga imate - navodi Marjanović.
Prve dvije godine nakon ugradnje odlazila je na kontrole svakih šest mjeseci, a danas jednom godišnje.
- Vodila me i danas me prati dr. Borka Pezo, izvrsna liječnica. Ako bih osjetila aritmije, treperenje srca, stezanje u prsima ili ubrzan puls, otišla bih na kontrolu kako bi se provjerilo je li se uređaj aktivirao. Meni se, srećom, nikada nije uključio - kaže.
Iako je nakon zahvata morala promijeniti neke životne navike, kaže da danas funkcionira sasvim normalno.
- U vrijeme kada mi je ugrađen defibrilator radila sam kao medicinska sestra na Rebru na intenzivnoj. Premještena sam potom na radno mjesto u ambulanti i dobila sam preporuku da izbjegavam ekstremne fizičke napore i sportove. Treba paziti i na jaka magnetska polja te određene uređaje koji mogu ometati rad aparata. Zato na aerodromu ne prolazim kroz magnet već idem na dodatnu provjeru, niti mogu kositi s kosilicom, to radi moj suprug - govori nam.
Dodaje kako se preporučuje izbjegavati nagle temperaturne šokove.
- Ne preporučuje se, primjerice, ulazak u vrlo hladnu vodu kada je tijelo jako zagrijano. Također se savjetuje oprez kod aktivnosti koje uključuju intenzivno naprezanje kako ne bi došlo do pomicanja elektroda - opisuje.
Unatoč tome, svakodnevni život gotovo joj, kaže, nije ograničen.
- Normalno čistim, kuham, spremam, šetam i obavljam sve svakodnevne aktivnosti. Nisam veliki sportaš pa mi prilagodba nije teško pala. S vremenom naučite živjeti s tim i prestanete razmišljati o uređaju - kaže.
'Uređaj prepoznaje problem'
Mnogi pacijenti boje se trenutka kada bi se defibrilator mogao aktivirati.
- Ako se pojavi ozbiljna aritmija koja se sama ne zaustavlja, uređaj prepoznaje problem i isporučuje električni šok kojim vraća normalan srčani ritam. To doslovno spašava život. Nekad osoba može osjetiti udarac, a nekad se sve dogodi toliko brzo da ni ne stigne shvatiti što se dogodilo - kaže.
Iako njezin uređaj nikada nije morao intervenirati, u obitelji ima primjer koji potvrđuje njegovu važnost.
- Imamo člana obitelji kojem se uređaj aktivirao i isporučio šok. Liječnici su kasnije rekli da je to našem članu obitelji spasilo život - govori.
Marjanović danas uzima redovitu terapiju koja pomaže u kontroli srčanog ritma.
- Imala sam blaže aritmije, ali naučila sam ih prepoznati. Pomažu duboko disanje, smirenost i terapija koju redovito uzimam. Cilj lijekova je spriječiti razvoj težih aritmija i tahikardija - otkriva.
Njena poruka osobama kojima je tek ugrađen defibrilator je jednostavna.
- S tim uređajem može se živjeti potpuno normalno. Važno je redovito odlaziti na kontrole i pridržavati se preporuka liječnika. Defibrilator je tu kao zaštita ako se dogodi ozbiljna aritmija, uključit će se i napraviti ono zbog čega je ugrađen, a to je spasiti život. Ja već 16 godina živim s njim i mogu reći da mi je pružio sigurnost, a ne ograničenje - zaključuje Jasminka Marjanović.