Predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda u Otvorenom na HRT-u odgovorio je na pitanje kako je došlo do gubitka od 1,5 milijarde kuna gubitka u godinu dana.
- Nismo izgubili 100 milijuna po brodu nego je došlo do pomicanja rokova. Neki su brodovi došli na granicu iskakanja i išlo se s prijedlogom restrukturiranja u studenome 2011. Trebalo je otkazati dio brodova s manjom dodanom vrijednošću, ali dok smo došli do toga - došlo je do novih gubitaka i u njega su ukalkulirani novi gubici - kazao je.
Dodao je da su u knjizi narudžbi bila 22 broda koja su se trebala graditi u 3 godine u dva bodogradilišta.
- Bilo je predviđeno da po tim brodovima ostaje 460 do 470 milijuna eura, a Uljanik je godišnje koštao 180 milijuna. Da su brodovi bili proizvedeni imali bi dobit od 50 milijuna eura u tri i pol godine - kazao je.
Priznao je da su knjigu narudžbi punili a "da nisu vidjeli" padanje u provaliju, i da će gubitke netko morati podmiriti.
- Vodite računa da brodogradnja nema kolaterala, jer je na pomorskom dobru. I u Europi nema kolaterala, pa se ide se s državnim jamstvima. Da smo odmah krenuli s financiranjem - program bi se odvijao u predviđenim rokovima - rekao je.
Samir Hadžić iz Stožera za obranu brodogradnje, koji je godinama radio u talijanskim brodogradilištima, a u Uljaniku radi od 2014. objasnio je kako tamo znaju dobro organizirati posao.
- U Italiji je vrijeme novac, kad imate problem - oni ga rješavaju kroz brodove u seriji. Tako je prvi u nizu u minusu, a zadnji ima dobit. Kod Uljanika se događa da se greške u procesu, koje generiraju nove greške i kašnjenja ne ispravljaju. Generiraju se minusi pa dok jedan brod, završavate kobilicu drugog... - rekao je.
Dodao je kako su ljudi umorni od štrajka - i odlaze.
- Sporost u rješavanju dovest će do pitanja: 'Za koga ćete to rješavati - za kooperante iz Rumunjske i Bosne, a ne Puležane?' - kazao je.
Ministar gospodarstva Darko Horvat potvrdio je da će novac za plaće biti isplaćen kroz Hrvatku poštansku banku.
- Kreditom od 96 milijuna eura, za koji je država dala jamstvo u siječnju osiguran je život jednom i drugom brodogradilištu. Isplaćeno je 6 do 7 plaća i modaliteta za ovakav više nema - kazao je.
Naglasio je kako je 31. ožujka na računu Uljanika identifican minus od 575 milijuna eura. Dodao je kako konfuzna situacija nikome ne pomaže te da modalitet funkcioniranja treba mijenjati.
- Brojke su kontradiktorne i treba analizirati zašto je gubitak nastao - naglasio je.
Istarski župan Valter Flego je kazao kako ovu situaciju još uvijek mogu izvući - Vlada, koja treba definirati strategiju za brodogradnju i strateški parnter koji treba ulagati novac u brodogradnju. Demantirao je da postoji urbanistički plan prema kojemu bi se na mjestu brodogradilišta gradila elitna turistička četvrt.
- Mi smo brodogradnju zaštitili više od Rijeke i Trogira. Nećemo mijenjati prostorni plan na uštrb brodogradnje - rekao je Flego.
Župan Zlatko Komadina, koji je član Stožera za Treći maj i inženjer strojarstva potvrdio je da traže odlazak Uprave, krizni menadžment, odvajanje od Uljanika i povrat pola milijarde kuna, a "ako treba i Lex".
- Uz strateško opredjeljenje države - ne smijemo izgubiti proizvodnju koja zahtjeva pamet, znanje i prateće proizvode koji trebaju služiti kao izvozna roba - kazao je, a u prilog tome dodao kako je za Treći maj zainteresirano jedno talijansko brodogradilište.
Gianni Rossanda je rekao da ne poriče dug, ali da su u Uljaniku tijekom pet godina u Treći maj uložili 402 milijuna kuna u gotovini.
Ministar Horvat je kazao kako su podaci kontradiktorni, te da plan restrukturiranja ne donosi Vlada nego Uprava, a verificira ga Bruxelles. Napomenuo je da je uz investicije u brodogradnju bio vezan "nekakav nekretninski biznis", a strateški partner je u posao ušao temeljem najave izmjene prostornih planova.
- Ako se prostorni planovi ne promijene - imamo li strateškog partnera? - upitao je Horvat.
Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika 'Lipa' kazao je kako ne vidi razliku između Agrokora i Uljanika te ustvrdio da građani znaju da se radi o neodrživom modelu, jer su oko 30 milijardi kuna dali za brodogradnju.
- Građani ne žele da se njihov novac troši na neuspjeli privatni poduhvat. A protiv veće intervencije države je i Bruxelles i tu je Vlada ograničena - kazao je Huić.
Odgovorio mu je Gianni Rossanda podatkom da Uljanik nikad nije restrukturanjem stvorio neki kapital da bi nastavio raditi. Podsjetio je da brodogradnja s dobavljačuje u proračun uplaćuje 50-tak milijuna eura godišnje. Na vrijeme su kaže, izabrali strateškog partnera - Kermas energiju, koja je jedina zadovoljavala uvjete.
- Brodosplit posluje pozitivno jer ne radi brodove, a planom restrukturiranja su mu izbrisani dugovi te je imao 1,6 milijardi gotovine za plaće u idućih pet godina - kazao je Rossanda.
I Samir Hadžić je naglasio da Uljanik nije dobio novce za restrukturiranje, nego tri milijarde dozvoljenih potpora. Tri od onih 30 koje su "dali građani" za brodogradnju, kazao je.
- Nama radnicima je bitno - pomozite nam da idemo dalje - dodao je.
Na kraju emisije razvila se žustra rasprava između Horvata, Komadine, Flege i Rossande.
- Kad država jamči 5 milijardi kuna, ona mora imati nadzor. Tko je čitao izvješća u Vladama? Ako želite intervenirati morate kroz sadašnje nadzore staviti nove Uprave, a kroz Skupštinu nove ljude u Nadzorni odbor - kazao je Komadina.
- Postavimo najprije stvari na svoje noge. Plan restrukturiranja radi Uprava. Vlada je čekala da plan dobije na stol. Ministarstva gospodarstva i financija pomogla su taj plan uobličiti da bi Bruxelles htio uopće s nama razgovarati. Predmet plana restrukturiranja (koji mora u doradu) je brodogradilište Uljanik, ne Grupa i ne Treći maj - kazao je Horvat.
Komadina je inzistirao da Vlada, koja je dala rok za pripremu plana - to ne može u potpunosti prepustiti Upravi. Horvat mu je odgovorio da je "pomiješao teze".
Ministar Darko Horvat je kazao kako će prvi službeni odgovor Bruxellesa stići za desetak dana. Na temelju tih ocijena moći će se raditi izmjene i dopune.
- Neslužbeno - radi se na drugačijem modalitetu istih aktera - kazao je Horvat.
Rossandu je upitao: 'Imamo li konzistentnog strateškog partnera ili trenutno polemiziramo o namjeri gospodina Končara da ode ako mu se smanji mogućnost investiranja u nekretnine? Ima li Končar namjeru investirati isključivo u brodogradnju?'.
Istarski Župan Valter Flego mu je odgovorio da su to pitanja za ministra i da Horvat ima puno alata za naći odgovore obzirom da je Vlada većinski vlasnik.
- Izvrćete činjenice - odgovorio mu je Horvat.
Rossanda je potom kazao kako oni rade program restrukturiranja profesionalno, u suradnji s Vladom. Računaju na sredstva koja može dati država i strateški partner.
- Nikakve kontakte nismo imali s lokalnom samoupravom. Ovo je prvi put da imamo potrebu s njima razgovarati. Ukoliko se promijene prostorni planovi - može se ići s Kermas energijom. Ostat će dio brodogradnje. Ukoliko se to ne učini - neće biti brodogradnje, osim ako netko ima drugog strateškog partnera - kazao je Rossanda.
Na pitanje ima li povjerenja u Upravu Uljanika ministar Darko Horvat je odgovorio: 'Da je ovo prava ekipa, ekipa koja želi biti partner Vladi - onda bi sjedili za stolom i na isti način razgovarali o predmetnoj temi'.
Župan Zlatko Komadina mu je odgovorio kako ga je zvao na razgovor, ali da ne želi "sjediti da se gledaju".
Na kraju emisije, voditelj Mislav Togonal pitao je Rossandu je li dobio bonus za uspješno poslovanje, a Rossanda je odgovorio da nije: "Prošle godine nisam dobio bonus."
- A pretprošle? - upitao je Togonal.
- Pretprošle? Nismo nikad imali bonus nego smo imali fiksni i varijabilni dio kakav imaju i radnici i otprilike u tim gabaritima je isplaćeno - rekao je Rossanda.
Koliko, smije li se znati? - upita je Togonal.
- Ne smije se znati, to su zaštićeni podaci. Mjerodavni sve znaju - kazao je Rossanda ne želeći otkriti koliko je dobio.