Najnormalnije je da se cura slika golih grudi i da to pošalje frendovima u neku grupu, ili svom dečku, to pogotovo. Pa nitko na to više ni ne reagira, to nam je ko ‘dobar dan’. Ako ona misli da je to OK, koga briga?! Nitko se na takve fotke ne zgraža, kao što se vi odrasli zgražate. To je naša nova komunikacija, priviknite se na nju.
Tako, kao da je u pitanju zaista nešto najnormalnije na svijetu, “komunikaciju” između današnjih tinejdžera opisuje jedna 16-godišnjakinja. Ogoliti se, doslovno, pred svima, adolescentima je postalo nešto sasvim normalno na svijetu.
- Nenormalne situacije postale su normalne, i to je strašno. Kao kod alkoholičara, kad im se smanji osjetljivost na alkohol, tako je i adolescentima danas smanjena osjetljivost na seksualne sadržaje.
Čak 60 posto mladih u Hrvatskoj ‘sexta’, što je slanje, odnosno primanje ili prosljeđivanje seksualno sugestivnih ili eksplicitnih sadržaja - upozorava prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Da su, bez njegova ili njezina pristanka, proslijedili video ili fotografiju poznanika, priznalo je 17 posto ispitanika. Njih 3,3 posto “sexta” s potpuno nepoznatim ljudima.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1772 učenika prvih i trećih razreda gimnazija i strukovnih škola iz Zagreba, Osijeka, Splita, Rijeke i Dubrovnika, a intervjuirali su i stručne suradnike u školama. Njih 40 posto nikad nije čulo za “sexting”, a 85 ih tvrdi da se s tim u svojoj školi nikad nisu sreli.
Sa znatno starijom osobom seksualno izazovan materijal razmjenjivalo je gotovo 5,5 posto sudionika istraživanja, a većina kaže da je to činila dobrovoljno (87), sedmero njih na nagovor, a šestero pod prisilom.
Čak i ako je “dobrovoljno”, postavlja se pitanje može li adolescent zaista dati zreli pristanak i dobrovoljno se upustiti u “sexting” s odraslom osobom.
- U Poliklinici imamo značajan broj žrtava ‘sextortiona’, ucijenjenih, tome je izloženo mnogo mladih. Svjetska istraživanja pokazuju da 90 posto mladih dalje prosljeđuje sadržaj koji primi. Prosljeđivanje je nasilje jednako kao i inicijalno slanje takvog sadržaja, što mladi ne razumiju. Čak i mnogi stručnjaci, kao i adolescenti, smatraju da su krivci djeca koja su sadržaj poslala, ali ne i ostali koji ga prosljeđuju. To je golemi problem, jer je sve to nasilje - ističe Buljan Flander.
Činjenica da je nenormalno postalo normalno, dodaje stručnjakinja, jako utječe na cjelokupan razvoj adolescenata - na njihovo poimanje društva i odnosa u njemu, na odnose u romantičnoj, kasnije i bračnoj vezi, kao i na njihovo kasnije roditeljstvo. Djeca i mladi su nam, porazna je činjenica, navikli na nasilje, smatraju ga normalnim.
Svaki deseti adolescent u Hrvatskoj dobije na mobitel seksualno izazovnu fotografiju ili video sebe, a njih 20 posto video ili foto svoga partnera. Pod utjecajem alkohola je seksualno izazovan materijal, kaže istraživanje, razmjenjivao također svaki deseti adolescent. Gotovo polovica mladih nikad nije zamolila pošiljatelja da prestane sa slanjem takvih sadržaja, bez obzira na to što su se zbog takvih poruka loše osjećali.
Gotovo svaki peti ispitanik kaže da je “sextao” pod nagovorom ili prisilom. Mladima je danas “sextanje” ono što je nekad bilo flertovanje, pokazalo je istraživanje. Mladi kažu da im se tako “povećava intimnost s drugom osobom”, osjećaju se poželjnima, raste im seksualna uzbuđenost. Ili pak kažu da tako “provjeravaju izgledaju li privlačno”. “Sextaju”, međutim, i u zamjenu za neku uslugu, da povrijede nekoga ili u zamjenu za novac ili darove.
I iako su roditelji danas puno liberalniji i upućeniji nego što su bili nekad, ili bi barem takvi trebali biti, o seksu njihova djeca s njima razgovaraju u manje od 17 posto slučajeva. O seksu mladi najviše “uče” od prijatelja ili na internetu. Porazno je da se u školi, i od stručnjaka u njoj, o seksu informiraju samo u 13 posto slučajeva.
Svaki treći adolescent koji je sudjelovao u istraživanju već je stupio u spolni odnos, u prosjeku sa 16 godina, no s 14 godina je “to” već učinilo više od 11 posto njih. Nezaštićeni spolni odnos ih je imalo 12 posto, a 35 ih odlazi na susret s osobom koju su upoznali preko društvenih mreža.
- U tinejdžerskoj dobi djeci su najvažniji njihovi vršnjaci i norme koje oni postavljaju. Međutim, i mi odrasli im postavljamo sustav vrijednosti svojim ponašanjem. Danas, međutim, djeci nudimo nasilne i seksualizirane heroje. Medijski im sadržaji nude jako puno seksualnih i nasilnih materijala, što smanjuje osjetljivost djece i mladih na nasilje - ističe Buljan Flander.
Rješenje je, kaže, samo edukacija, od doma do škole, svuda, jer će se sve inače i pogoršati.
- Prije nego što pošaljete ili proslijedite nečiju intimnu fotografiju, razmislite pet puta o tome, ne srljajte. Pitajte se što bi vaši roditelji rekli da takvu vašu fotografiju vide na svojemu mobitelu - savjetuje Buljan Flander mladima.