Do sastanka najbrojnije političke grupacije u Europskom parlamentu o proširenju Unije došlo je nako samita EU-zapadni Balkan prošli tjedan u Tivtu u Crnoj Gori. Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je kako dugo nije bilo spremnosti za proširenje, ali se to promijenilo zbog ruske agresije na Ukrajinu. EU ne može dopustiti da regija predugo čeka na članstvo, upozorio je Plenković.
Dodao je da Hrvatska "nije sretna" zbog toga što nema očekivanog napretka na europskom putu država regije i pozvao političare, posebno u BiH, da to stanje promijene.
"Ovaj trenutak treba iskoristiti. Tko zna kada će se pružiti nova prilika", rekao je Plenković.
Predsjednik EPP-a Manfred Weber je rekao kako je Bruxelles promijenio pristup proširenju "od birokratskog ka geopolitičkom", ali da se načelo po kojem napredak ovisi o provedbi reformi neće mijenjati.
"Zapadni Balkan je Europa no postoje neke dvojbe među građanima u članicama Unije", upozorio je ipak Weber dodajući da treba definirati gdje su točno granice proširenja i što doista pripada Europi a što ne.
Crnogorski premijer Milojko Spajić je rekao kako iskustva Hrvatske u pristupanju EU-u bitno pomažu Podgorici i istaknuo da crnogorska vlast ne bježi od toga da prizna pogreške i zločine iz prošlosti. Pritom je kao pitanje kojega žele riješiti spomenuo sudbinu 14 Hrvata koji se vode nestalima u Domovinskom ratu.
Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski ocijenio je kako si ni EU niti države regije ne mogu dopustiti odugovlačenje procesa proširenja jer je to najbolji odgovor na sadašnje geopolitičke izazove.
Predsjednica srbijanskog parlamenta Ana Brnabić ističe da službeni Beograd i dalje snažno želi članstvo u EU, unatoč tome što je nekada bio predvodnik tog procesa a sada zaostaje za Crnom Gorom i Albanijom.
"Za Srbiju se nikada nije promijenila želja da cijeli zapadni Balkan postane dijelom EU-a", ustvdila je Brnabić.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Kršto kazala je kako je za europske aspiracije njene zemlje ključan unutarnji dogovor i konsenzus, uključujući osiguranje legitiminih prava Hrvata kao konstitutivnog naroda na izbor svojih predstavnika u tijelima vlasti.