Zamoljen za komentar zamjerke ugostitelja na vladino odbijanje rasprave o smanjivanju PDV-a kao jedne od mjera pomoći gospodarstvu, Tomislav Ćorić rekao je kako smatra da je "visina PDV-a kategorija koja se treba raspravljati u stabilnim ekonomskim uvjetima".
"PDV je glavni izvor financiranja proračuna. U uvjetima rekordno visokog proračunskog deficita u 2020., a s druge strane činjenice da 2021. konačno trebamo stabilizirati očekivanja, izvlačiti PDV iz konteksta tih pretpostavki i komunicirati da bi on bio kratkoročni način opstanka sektora ugostiteljstva, držim da to nije točno. O tome treba razgovarati onda kada se izađe iz ove krize, naravno da se i određene devijacije koje postoje u samom sektoru uklone", naglasio je Ćorić.
Rekao je da manevarski prostor države za novčanu pomoć gospodarstvu u prebrođivanju krize "uopće nije upitan", ali je pitanje koliko će kriza trajati i hoće li se i koliko dugo preliti i na iduću godinu.
"U kontekstu 2,9 posto projiciranog deficita proračuna za narednu godinu, manevarski prostor je nešto uži i ovisit će o tome hoće li se kriza prelijevati u iduću godinu. Scenarij produljenja obustave rada u nekim djelatnostima ili eventualne ponovne obustave rada će sigurno donijeti manje priljeva u odnosu na projekcije u proračun i dovesti u pitanje naš cilj od 2,9 posto deficita", rekao je Ćorić.
Očekuje da BDP ove godine neće pasti za deset, već da će se "vrtjeti" oko osam posto, a da će rezultat iduće godine ovisiti o nekoliko faktora, uz ostalo i o tome kada će početi cijepljenje i povratak relativno normalnog života.
"Ako krajem ove i početkom sljedeće godine krene cijepljenje na europskom kontinentu, odnosno na razini EU, situacija 2021. godine ne bi trebala biti obilježena lockdownima, zaključavanjima ekonomske aktivnosti u pojedinim zemljama članicama pa tako i u Hrvatskoj. To samo po sebi znači da postoje pretpostavke za oporavak gospodarske aktivnosti. To je ono čemu se nadamo", rekao je Ćorić.
Dodao je da bi rast gospodarske aktivnosti sljedeće godine mogao iznositi pet posto.
Na pitanje planira li država produženje moratorija na kredite i nakon trećeg mjeseca bude li to potrebno, odnosno razgovara li s bankama oko toga, naveo je kako se nada da do toga neće doći odnosno da će "situacija u siječnju i veljači dati jasnu perspektivu u kojem smjeru ići".
No, dodao je, ako se zdravstvena kriza produži, onda će se, kaže, definitivno morati razgovarati i od produženju moratorija na kredite.
Ocijenio je i da vlada nije kasnila s mjerama pomoći gospodarstvu te ih je donijela među prvima u Europi. Pokazatelj uspješnosti tih mjera po njegovim je riječima i rast broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za pet tisuća u odnosu na kraj veljače ove godine.