Muškarac (28) utopio se u petak u zagrebačkom jezeru Jarun, a 46-godišnjak je subotu u 20.20 sati nestao tijekom kupanja u jezeru Borovik kod Đakova. U potragu su za njim odmah su se uključili policijski službenici te ronioci Jedinice specijalne i interventne policije Osijek. Nažalost, nakon noćne potrage osječko-baranjska policija izvijestila u nedjelju ujutro izvijestila je da su pronašli njegovo tijelo.
Vezano uz smrt u Jarunu zagrebačka policija utvrdila je da je 28-godišnjak u petak 26. lipnja oko 15 sati došao na jezero zajedno s poznanikom (29) i poznanicom (26. Muškarac je oko 22 sata ušao u jezero, a nakon kraćeg vremena provedenog u vodi, nije više izronio. Poznanici i građani, uočili su tijelo i izvukli ga na obalu, pozvali hitnu medicinsku pomoć, no muškarac je preminuo.
Europa gori pod naletom nemilosrdnog toplinskog vala koji svakog dana uzima danak. Ekstremne vrućine odnijele su više od 250 života, a na udaru se našla i Hrvatska. U nekim gradovima temperature su dosegnule zabrinjavajuće razine. Tako je, primjerice, u Splitu izmjereno čak 40 stupnjeva. Liječnici upozoravaju na povećan rizik od toplinskih udara, kolapsa i ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, posebice kad je riječ o starijim osobama, djeci i kroničnim bolesnicima.
No ono što, nažalost, dolazi uz smrtnost od toplinskog udara su i utapanja. Naime, najmanje sedam ljudi utopilo se tijekom vikenda u rijekama i jezerima u Njemačkoj pokušavajući ondje pronaći osvježenje usred toplinskog vala.
U Francuskoj i Velikoj Britaniji posljednjih su tjedana zabilježili desetke slučajeva utapanja ljudi koji su ulazili u jezera i rijeke u želji da se malo rashlade. Razgovarali smo s Petrom Prpićem, voditeljem odjela informiranja i analitike HGSS-a i stručnjakom kad je riječ o spašavanju iz vode. Objasnio je na što treba paziti prilikom kupanja.
- Velik broj ljudi upravo zbog topline odlazi na jezera, rijeke i mora te rashlađenje traže u vodama. Generalno, savjet prilikom boravka pored vode je da treba piti mnogo tekućine i da što manje boravite direktno na suncu. HGSS, kad je riječ o statistici, spašava i turiste i domaće ljude, ali kad je riječ o spašavanju u postotku, to je oko 15 posto turista, a sve drugo su Hrvati. Dodatno se treba zaštititi adekvatnom odjećom, a treba svakako izbjegavati izlazak od 11 do 17 sati, kad je sunce jako. Vrlo je važno nikad se ne upuštati sam u razne oblike aktivnosti na vodi. Važno je u tim slučajevima biti ili u grupi ili javiti najbližima kamo idete i kad planirate povratak - komentirao je stručnjak.
Objasnio je i kako je vrlo važno piti dovoljno tekućine i držati se uređenih kupališta.
- U ljetnim mjesecima na visokim temperaturama vrlo lako dolazi do dehidracije. Potrebno je izbjegavati konzumaciju alkohola tijekom boravka pored mora, rijeka ili jezera. Uvijek je potrebno imati 'prvu pomoć' uz sebe i svakako treba poštovati vodu. Treba uvijek biti svjestan opasnosti kojom smo okruženi u toj vodi. Izuzetno je važno prije odlaska na vodu informirati se kamo idete. Ponajprije mislim na raftinge i kajake jer itekako treba biti svjestan mogućih opasnosti na tim dionicama. Dodatni je problem što ljudi odlaze i na neuređena kupališta, gdje su sve te opasnosti kod rijeka i jezera ispod vode, za razliku od mora. Uvijek prilikom aktivnosti na vodi treba proučiti i vremensku prognozu i prilikom korištenja mogućih plovila obavezno je koristiti zaštitnu i sigurnosnu opremu, poput kacige i zaštitnog prsluka, pogotovo ako je riječ o 'divljim' vodama - istaknuo je Prpić.
Broj intervencija HGSS-a kad ljudi u ljetnim mjesecima borave na vodama, rapidno raste. Nažalost, kazao je Prpić, u dobrom dijelu takvih slučajeva HGSS je angažiran na traženju tijela utopljenika ili onih koji su nestali ispod vodene površine. Nagli porast temperature nosi sa sobom puno rizika. Toplinski val uz užarene temperature nosi niz utjecaja na čovjeka. Pogotovo je to izraženo kod kroničnih bolesnika i pogoršanja njihovog zdravstvenog stanja.
- Sukladno vlastitom zdravlju, prilikom toplinskog vala moramo se prilagoditi na najbolji mogući način. Sve rizike je u tom slučaju potrebno svesti na minimum kako biste što manje sami sebe doveli u opasnost, a uzročno-posljedično i druge oko sebe. Osim kroničnih bolesnika, u velikom riziku su djeca, starije, ali i mlađe osobe. Naglasak stavljam na djecu, pogotovo kad su sama, a u blizini voda. Djeca uvijek moraju biti pod nadzorom roditelja ili punoljetnih osoba u trenutku boravka na kupalištima - rekao je.
Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, Tatjana Čemerikić, kazala je da se utapanja najčešće događaju zbog nezgoda. Objasnila je i kako pomoći nekom ako ga vidimo da se utapa.
- Može se dogoditi da osoba jednostavno kolabira ili postoji nekakvo kronično stanje koje se ulaskom u vodu pogorša, pa se zbog toga počne utapati. Strah kod neplivača dovede do toga da počnu panično mahati nogama i rukama, trošiti energiju, gutati vodu, pa utapanje dođe, nažalost, vrlo brzo. Najvažnije je uočiti osobu koja ima teškoće u moru i gdje se vidi da postoje teškoće zbog kojih se osoba ne može održati na vodi. Takvu osobu potrebno je što hitnije izvući na obalu, nazvati broj 194, okrenuti osobu na bok ako još diše, ali je bez svijesti, i čekati medicinsko osoblje. Ako osoba ne diše, potrebno je krenuti s postupcima oživljavanja do dolaska hitne službe. Ljudi nisu svjesni opasnosti velikih valova i neiskustvo dovede do toga da ih morska struja odvuče i da zbog valova ne mogu natrag na obalu. Još ako se osoba u tim trenucima naguta vode, vrlo brzo dolazi do utapanja - objasnila je sve opasnosti dr. Čemerikić.
Gutanje vode, nažalost, pojačava paniku kod ljudi i iz straha osoba kreće mahati nogama i rukama, prilikom čega se gubi potrebna energija i u tim slučajevima dolazi do utapanja. Ravnateljica je istaknula da je u Istri s ljetom došao i veliki porast intervencija. Spašavali su i nekoliko utopljenika do sada, na svu sreću s pozitivnim ishodom.
- Toplinski val trenutno je aktualan i aktivan, pa nas pacijenti najčešće zovu zbog vrtoglavica, bolova u prsima, otežanog disanja i kolapsnih stanja. Imali smo i nekoliko dojava da se osobe utapaju na istarskim plažama, ali smo, na svu sreću, stigli na vrijeme i pružili tim osobama brzu pomoć. Preživjeli su. Bilježimo porast broja intervencija na moru i zbog padova na stijenama i zbog skokova u more s visina koje završavaju ozljedama. Ljetne visoke temperature i iscrpljenost organizma često su povezane. Osim temperatura danju, velik su problem tople noći, zbog čega se organizam ne stigne odmoriti i ljudi se masovno bude umorni i iscrpljeni. To osjećaju stariji ljudi, kronični i srčani bolesnici, dijabetičari te mala djeca. To su najugroženije skupine. Bitno je ponašati se odgovorno, izbjegavati boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana. Umirovljenici se često ne pridržavaju toga, pa ih se često vidi oko podne u gradovima na kavama i šetnji i dolazi do kolapsnih stanja, posebno ako su kronični bolesnici - rekla je na kraju dr. Čemerikić dodajući da dnevno imaju oko 250 poziva zbog sličnih stanja zbog visokih vrućina, te oko 150 poziva tijekom noći.