Trebalo bi pojačati i položaj potrošača i poduzeća jer će moći odlučivati o tome što se može činiti s podacima koje generiraju njihovi povezani proizvodi.
“Želimo potrošačima i poduzećima omogućiti još veću kontrolu nad postupanjem s njihovim podacima time što ćemo pojasniti tko može pristupiti podacima i pod kojim uvjetima. Tim ključnim digitalnim načelom doprinijet ćemo stvaranju stabilnog i pravednog gospodarstva temeljenog na podacima i usmjeravati digitalnu transformaciju do 2030. godine”, izjavila je izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager.
Podaci su roba koju istodobno može koristiti više korisnika, na isti način kao što se koristi primjerice ulična rasvjeta. Više korisnika može pristupiti podacima u isto vrijeme i konzumirati ih bez utjecaja na njihovu kvalitetu i bez rizika od iscrpljivanja ponude. Količina generiranih podataka neprestano raste, pa se očekuje da će s 33 zetabajta u 2018. porasti na 175 zetabajta u 2025. Riječ je o neiskorištenom potencijalu jer se 80 posto industrijskih podataka nikada ne upotrijebi. Aktom o podacima rješavaju se pravna, gospodarska i tehnička pitanja zbog kojih se podaci nedovoljno upotrebljavaju. Novim će se pravilima povećati količina podataka dostupna za ponovnu upotrebu i na taj bi se način do 2028. trebalo stvoriti dodatnih 270 milijardi eura BDP-a, navodi Komisija.
“Dosad se upotrebljavao samo manji dio industrijskih podataka, a potencijal za rast i inovacije golem je. Aktom o podacima osigurat će se razmjena, pohrana i obrada industrijskih podataka uz potpuno poštovanje europskih pravila. Bit će se temelj snažnog, inovativnog i suverenog europskog digitalnog gospodarstva”, rekao je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.
Prijedlog zakona između ostaloga uključuje mjere kojima se korisnicima povezanih uređaja omogućuje pristup podacima koje su generirali, a koje često prikupljaju isključivo proizvođači, te dijeljenje takvih podataka s trećim stranama radi pružanja postprodajnih ili drugih inovativnih usluga temeljenih na podacima.
Potrošači i poduzeća moći će pristupati podacima sa svojeg proizvoda i upotrebljavati ih za postprodajne usluge i usluge s dodanom vrijednošću, kao što je prediktivno održavanje. Zahvaljujući većem opsegu informacija potrošači i drugi korisnici kao što su poljoprivrednici, zračni prijevoznici ili građevinska poduzeća moći će donositi bolje odluke, kao što je kupnja kvalitetnijih ili održivijih proizvoda i usluga i time pridonijeti ciljevima zelenog plana, ističe Komisija.
Ubrzana digitalizacija donosi nove izazove koje je potrebno zakonski urediti. Primjerice, kada kupimo “običan proizvod” postajemo vlasnici svih dijelova i pribora koji ide uz njega. Danas, kada kupimo neki povezani proizvod, poput pametnog sata, mobitela, povezanog kućanskog uređaja, koji stalno generiraju podatke, često nije jasno tko i kako može raspolagati tim podacima, odnosno u ugovoru može biti određeno da sve generirane podatke prikuplja i upotrebljava isključivo proizvođač.
Dobar primjer boljeg upravljanja podacima može biti u preciznoj poljoprivredi, gdje analiza podataka iz opreme povezane internetom stvari može pomoći poljoprivrednicima da analiziraju podatke u stvarnom vremenu, na primjer vremenske uvjete, temperaturu, vlagu i signale GPS-a, te im pružiti uvid u to kako optimizirati i povećati prinos, poboljšati planiranje poljoprivrednih gospodarstava i donijeti pametnije odluke o potrebnim resursima.