Europska komisija zasad nema odgovor hoće li događaji s pogreba osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je pokopan sa svim vojnim počastima, imati neke konkretne posljedice po Srbiju i njezine europske aspiracije, proizlazi iz odgovora glasnogovornice Komisije. “Što se tiče pitanja o konkretnim koracima, mi to istražujemo”, odgovorila je u utorak Paula Pinho na novinarsko pitanje hoće li ono što se dogodilo na pogrebu u Beogradu imati ikakve konkretne posljedice po Srbiju.
Njezina jučerašnja mlaka reakcija na Mladićev pogreb, kada je kazala da nije pokopan s državnim počastima, izazvala je brojne negativne reakcije u Hrvatskoj i u BiH.
POGLEDAJTE VIDEO:
Reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković kazavši da je “jako loše” da je izvršno tijelo EU-a komentiralo Mladićev pogreb samo na razini glasnogovornice.
Zato je zadužio hrvatsku stalnu predstavnicu pri EU-u da od predsjednice EK Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste zatraži reakciju.
Costa i Von der Leyen danas reagirali su istovjetnom izjavom u kojoj su snažnije osudili način kojim je Mladić ispraćen. Međutim, i oni su spomenuli samo "elemente službene podrške" na pogrebu.
“Slike s pogreba Ratka Mladića jučer u Beogradu bile su šokantne”, objavili su njih dvoje u utorak.
“Elementi službene podrške i prisutnost nekih visokih srbijanskih dužnosnika na pogrebu duboko su žalosni. Oni pokazuju neuspjeh u suočavanju s mračnim poglavljem nedavne europske povijesti i proturječe vrijednostima koje podupiru put Srbije prema Europskoj uniji”, kaže se u poruci koju su odvojeno objavila na društvenim mrežama von der Leyen i Costa.
Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, koji je umro u zatvoru izdržavajući doživotnu kaznu, pokopan je u ponedjeljak u obiteljskoj grobnici na beogradskom Topčiderskom groblju uz crkvene obrede i vojne počasti, a među tisućama ljudi u mimohodu i pogrebnoj povorci bili su i pojedini ministri srbijanske vlade i dužnosnici RS-a.
Na pitanje podržava li Komisija i dalje otvaranje klastera 3 u pristupnim pregovorima sa Srbijom, za što je u srpnju tražila potporu država članica, glasnogovornik za proširenje Guillaume Mercier je rekao da je procjena o spremnosti Srbije za otvaranje toga klastera napravljena u srpnju, da se trenutačno o tome vode rasprave među državama članicama te da će se u tim raspravama “uzeti u obzir najnovija politička zbivanja”.