Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a sastaju se u četvrtak u Luxembourgu gdje će razgovarati o provedbi pakta o migracijama i azilu, stanju u šengenskom prostoru, pravnom statusu ukrajinskih izbjeglica te sigurnosnim pitanjima u vezi sa stanjem na Bliskom istoku. Pakt o migracijama i azilu počinje su cijelosti provoditi sljedeći tjedan, 12. lipnja. Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner rekao je u ponedjeljak da je pakt o migracijama i azilu jedna od najvećih i najsloženijih reformi te da njegova provedba nije nimalo jednostavna.
Brunner je kao pozitivan razvoj događaja ocijenio smanjenje broja nezakonitih dolazaka i rjeđe podnošenje zahtjeva za azil. Kao glavne izazove naveo je tehničku prilagodbu sustava i razvoj infrastrukture unutar država članica. Unatoč tim poteškoćama, naglasio je da su ključni stupovi potrebni za provedbu već uspostavljeni. Ministri će raspravljati i o općem stanju u šengenskom prostoru na temelju izvješća Komisije.
Komisija je u utorak objavila mišljenje o privremenim kontrolama unutar šengenskog prostora u devet država članica. Tim državama je preporučila da granične kontrole ukinu i zamijene alternativnim mjerama poput nesustavnih policijskih kontrola izvan graničnog područja, korištenje tehnologije za mobilnu biometrijsku identifikaciju i praćenje vozila.
Ministri će razgovarati i o pravnom statusu ukrajinskih izbjeglica, između ostaloga i o mogućnosti promjene postojeće privremene zaštite kako bi se iz nje isključilo muškarce koji su prema svojoj dobi sposobni za vojnu službu. To bi se odnosilo samo na nove izbjeglice koji pokušavaju ući u EU, a ne na one koji se već nalaze u jednoj od država članica. Pritom, EU ne želi određivati unutar koje dobne granice muškarci iz Ukrajine ne bi mogli dobiti zaštitu, nego bi to preuzeli iz ukrajinskog zakona, koji od kolovoza 2025. dopušta napuštanje zemlje muškarcima u dobi između 18 i 22 godine, dok su muškarci u dobnoj skupini od 23 do 60 godina podložni vojnoj obvezi i ne smiju napuštati zemlju.
Privremena zaštita za raseljene osobe iz Ukrajine u Europskoj uniji istječe 4. ožujka 2027. godine. Očekuje se da će biti produljena s obzirom da se još ne nazire kraj rata. Ovaj status omogućuje boravak, rad, školovanje, zdravstvenu skrb bez potrebe za traženjem azila u svim državama članicama EU.
Uoči sastanka ministara unutarnjih poslova u Luxembourgu, 11 država članica šengenskog prostora (Estonija, Latvija, Litva, Češka, Danska, Finska, Nizozemska, Poljska, Švedska,, Island i Norveška) ,uputilo je pismo visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaji Kallas i povjereniku za unutarnje poslove Magnusu Brunneru u kojem traže pooštravanje izdavanja turističkih viza ruskim građanima. U tom pismu zemlje potpisnice ističu da je neprihvatljivo da ruski turisti provode odmor u EU dok su Ukrajinci prisiljeni provoditi ljeto u skloništima zbog ruskih raketnih napada i napada dronovima.
Estonija, jedna od potpisnica pisma, pokrenula je pitanje ruskih veterana koji se mogu slobodno kretati unutar schengenskog prostora nakon što dobiju vizu. Prošle godine najviše turističkih viza ruskim građanima odobrila je Francuska (170 tisuća), Italija (preko 160 tisuća), Španjolska (oko 100 tisuća).