Hrvatska je u čekaonici za euro, a kao službenu valutu mogli bismo ga imati najranije u siječnju 2023. godine. Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Petar Vušković kaže kako uvođenje eura ima više prednosti nego nedostataka.
Iako je kod građana najveći strah da će uvođenjem eura rasti i cijene, ekonomist to odbacuje napominjući kako one ovise o kretanju cijena nafte i sirovina. Hrvatska je visoko euroizirana zemlja, jer većina kredita, ali i štednje građana je upravo u eurima. Vušković navodi kako euro stvara prilike za rast investicija i povjerenje inozemnih partnera.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska je u čekaonici za euro
- Imati euro znači odsustvo rizika promjene valutnog tečaja za investitora. Stvara lakšu usporedivost cijena za investitora i povoljniju investicijsku klimu. Euro znači povjerenje koje se temelji na prepoznatljivosti jedne svjetske valute - rekao je. Odsustvo rizika promjene valutnog tečaja bitno je i za građane, a koliko je to važno, najbolje znaju građani koji su imali kredite u švicarcima. Vušković ističe i kako euro pojeftinjuje kredite, a njihovu otplatu čini sigurnim.
- Hrvatska ekonomija je visoko euroizirana pa je valutni rizik prisutan svugdje. Kod građana je prisutan kroz kredite i štednju. Uvođenjem eura bi se cijena kredita smanjila jer nema valutnog rizika. Kamatna stopa na kredite bi bila najmanje jedan postotni bod niža kad bismo bili u eurozoni - kaže Vušković.
Prednost uvođenja eura je da čuva vrijednost depozita u bankama, a eliminira i nepovoljne tečajeve u mjenjačnicama i bankama.
- Kod mijenjanja novca u bankama ili mjenjačnicama vaš novac ovisi tečaju. Neke mjenjačnice, pogotovo na moru, znaju imati nepovoljne tečajeve, gdje na 100 eura možete izgubiti i do 50 kuna, a na 1000 eura to je već 500 kuna - navodi stručnjak. Ista je stvar kod banaka, koje strancima za podizanje novca nude nepovoljne tečajeve pa tako narušavaju povjerenje i konkurentnost u turizmu. Euro, kaže, jača i konkurentnosti domaćih poduzeća.
- Zaduženost poduzeća u eurima je visoka i iznosi oko 50 milijardi kuna. Nepovoljan tečaj smanjuje konkurentnost naših poduzeća i povećava rate kredita. Euro za poduzeća znači i jeftiniji pristup kapitalu - pojašnjava Vušković. I izvoznici bi osjetili te prednosti. Olakšao bi se izvoz mnogih proizvoda kroz eliminaciju transakcijskih troškova pa bi u konačnici ukupna vanjskotrgovinska razmjena bila povećana.
- Euro znači i bezbrižnost putovanja za naše ljude jer bi mogli bezbrižno putovati većinom država članica EU, ne razmišljajući o mijenjanju domaće valute u euro. Isto bi se odnosilo i na turiste, što bi našu zemlju učinilo konkurentnijom u turizmu - ističe Vušković. Tu je i povećanje kreditnog rejtinga te povoljnije zaduživanje na financijskim tržištima, što znači lakšu otplatu dugova države. U slučaju ekonomskih kriza imamo pravo na pristup Europskome mehanizmu stabilnosti. Vušković navodi tek dvije mane uvođenja eura.
Prvi je trošak konverzije, a procjenjuje se da bi on iznosio 0,5 posto BDP-a. Drugi nedostatak je gubitak monetarnog suvereniteta, no napominje da je djelovanje monetarne i tečajne politike ionako ograničeno.