Početak tjedna donio je Hrvatskoj pretežno sunčano i za ožujak iznadprosječno toplo vrijeme, s najvišim dnevnim temperaturama koje su se u većini krajeva penjale do ugodnih 19 °C. Ipak, ljubitelji proljetnog sunca trebali bi iskoristiti prve dane tjedna, jer meteorolozi najavljuju promjenu koja će obilježiti ostatak tjedna, donoseći sa sobom više oblaka, kišu i osjetno jačanje vjetra.
U utorak i srijedu zadržat će se još većinom suho i djelomice sunčano vrijeme, što predstavlja nastavak ugodnih vremenskih prilika. U unutrašnjosti je ujutro lokalno moguća kratkotrajna magla, uz najniže temperature zraka između nula i četiri stupnja, dok će na Jadranu noći i jutra biti osjetno topliji, s temperaturama između sedam i 11 °C. Tijekom dana, uz prolazno više oblaka, tek rijetko može pasti pokoja kap kiše, ponajprije na sjevernom i srednjem Jadranu. Vjetar će biti slab, a najviše dnevne temperature neće se bitnije mijenjati u odnosu na početak tjedna, ostajući između 15 i 19 °C, izvještava DHMZ.
Prava promjena vremena stiže nam od četvrtka, kada će na Jadranu zapuhati umjereno do jako jugo koje donosi znatno vlažniji i nestabilniji zrak s juga. Četvrtak i petak proteći će stoga u znaku izmjene sunčanih i oblačnih razdoblja. Iako će se u većini krajeva još zadržati suho, povremena kiša ili pokoji lokalni pljusak bit će sve češći, osobito u priobalnim područjima i to u drugom dijelu dana. Najviše dnevne temperature kretat će se od 14 do 19 °C.
Za vikend nas očekuje još promjenjivije vrijeme. Jugo će na moru u subotu dodatno ojačati pa su u drugom dijelu dana mogući i privremeno jaki udari. Najviše izgleda za kišu bit će na sjevernom Jadranu, dok će je u Dalmaciji biti samo mjestimično. U nedjelju će vjetar slabjeti, ali i dalje ostaje mogućnost za povremene slabe oborine u većini krajeva.
Je li nakon proljeća na vidiku povratak zime?
Iako su temperature trenutačno ugodno proljetne, dugoročni prognostički modeli ukazuju na mogućnost naglog prodora hladnog zraka sredinom ili u drugoj polovici mjeseca. Slabljenje polarnog vrtloga moglo bi donijeti značajniji pad temperature, a s njime i rizik od mraza koji bi mogao naštetiti voćnjacima i vinogradima.