“Pale sam na svijetu”, “Mali princ”, “Lovac u žitu” i “Dnevnik Pauline P.”, knjige su za koje najviše učitelja, nastavnika i knjižničara u Hrvatskoj smatra da ih djeca trebaju pročitati tijekom školovanja.
Rezultat je to velike ankete o izbornim djelima za lektiru koju je od 22. veljače provodilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja među učiteljicama i učiteljima razredne nastave, nastavnicama i nastavnicima hrvatskog jezika te knjižničarkama i knjižničarima u hrvatskim osnovnim i srednjim školama.
Ovi popisi preporučene lektire rezultat su prijedloga koje su dali 8344 učiteljica i učitelja, nastavnika i nastavnica, knjižničarki i knjižničara u hrvatskim osnovnim i srednjim školama, rekla je u četvrtak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. U anketi je sudjelovalo 4770 učitelja razredne nastave, 2609 nastavnika hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama te 966 knjižničara. Divjak ističe kako se ovdje radi o preporukama nastavnika svojim kolegama te da će svi popisi biti objavljeni na web stranicama ministarstva kako bi se svaka nastavnica i nastavnik mogli njime poslužiti. Istaknula je kako ovi popisi ne mijenjaju usvojeni kurikulum hrvatskog jezika po kojemu se počinje raditi od jeseni.
Oko 200 učitelja preporučuje čitanje “Harryja Pottera” u svim razredima, dok je knjigu “Dnevnik Anna Frank” u anketi izabrao 801 nastavnik za 6., 7. i 8. razrede.
'Hobit', 'Narnija' i 'Ciganin'
Čitat će se i Ježeva kućica, koju su za 1. i 2. razred osnovne škole preporučila 832 učitelja. Među knjigama se preporučuju i druge knjige koje su posljednjih dana došle pod povećalo jer “nisu podobne zbog širenja nepoćudnih ideja među mladima”, na čemu primjerice inzistira don Stojić.
Tako će učenici na preporuku svojih nastavnika moći čitati i “Hobita”, “Kronike iz Narnije”, “Ciganina, ali najljepšeg” ili “Mi djeca s kolodvora Zoo”.
Za srednju školu se preporučuje i “Sarajevski Marlboro” Miljenka Jergovića, te “Osmi povjerenik”.
- Prvi cilj ankete bio je ispitati koje su potrebe školskih knjižnica za opremanje za koje je u sljedeće dvije godine osigurano oko 50 milijuna kuna, od čega će ove godine iz proračuna biti izdvojeno 5,2 milijuna kuna. I to pokazuje koliko je povećano ulaganje u obrazovni sustav. Drugi cilj je osigurati preporuke za učitelje i nastavnike za one kojima treba za izborni dio školske lektire - istaknula je Divjak.
Iz Europskog socijalnog fonda za nabavku knjiga i opremanje knjižnica osigurano je 37,5 milijuna kuna, a ostatak iz državnog proračuna. No naša poznata spisateljica i sveučilišna profesorica Julijana Matanović, čija se knjiga “Zašto sam vam lagala” nalazi na popisu izborne lektire za srednju školu, ističe nekoliko problema.
Zavičajnost je zanemarena
- Već sam nekoliko puta isticala kako je satnica hrvatskog jezika u školama premala. Samo četiri sata tjedno u srednjoj školi je apsolutno premalo, potrebno je puno više. Potrebno je odvojiti vrijeme za povijest književnosti, za kanonske tekstove koje je neophodno poznavati kako bi se razumio materinji jezik. Pritom, nastavnici su mi često govorili kako su im ‘ruke zavezane’. Upravo tim riječima. Zato bi bilo idealno kad bi imali dva sata interpretacije tjedno, da s učenicima obrađuju lektiru kako svima odgovara - kaže Julijana Matanović u razgovoru za 24sata.
Osim toga, smatra ona, svaki učitelj najbolje poznaje svoje učenike.
- Ovi popisi su preširoki i mislim da nije dobro da jedni nastavnici nešto preporučuju drugima. Savjetovanje svakako, ali svi nastavnici jako dobro znaju što trebaju birati za čitanje. Tu dolazimo i do važnog elementa zavičajnosti koji je zanemaren u ovakvom procesu biranja lektire - dodaje.
Naime, kako pojašnjava, tijekom svojih gostovanja u školama uvjerila se kako djeca na istu knjigu reagiraju potpuno drugačije.
- Zašto, primjerice, u Dubrovniku ne bi učili cijeloga Gundulića? Identifikacija s knjigama i piscima koji su opisali ulice i mjesta u kojima odrastamo itekako je važna za izgradnju mladog čovjeka. Ja sam odrasla u malome mjestu i jako puno u životu mi je značilo što je veliki Viktor Žmegač iz našega grada, Đurđenovca, o kojemu je i pisao - pojašnjava zašto inzistira na zavičajnosti.
I te četiri stvari, satnica, kanonski pisci koje treba učiti kronološkim redom, satovi interpretacije i zavičajnost, zanemareni su i u ovoj reformi, zaključuje Matanović.
Suradnja s fakultetima
Ministarstvo je potpisalo i dva sporazuma o stručnoj suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu te Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
- Od našeg doprinosa koristi će imati razni dionici razvoja obrazovanja. Ministarstvo će imati vrhunske eksperte koji mogu pomoći razvoju obrazovanja, nadam se ne samo u području hrvatskog jezika, ali najveća korist je to što će naši stručnjaci bitno potpomoći učiteljima i nastavnicima te da će to zajedništvo dati puno bolje rezultate - rekla je dekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vesna Vlahović-Štetić.