37 nam je godina tek, poručili su na HDZ-ovoj Facebook stranici. Službeno, rođendan je 17. lipnja, ali kako su naveli iz stranke, proslavit će ga danas s obzirom na to da Hrvatska nogometna reprezentacija u srijedu igra protiv Engleske na Svjetskom prvenstvu.
- Unatoč zabrani komunističkog režima i prijetnjama uhićenjima, toga povijesnoga 17. lipnja 1989. u skučenim, zabačenim prostorijama ondašnjeg NK Borca osnovana je, u tajnosti, naša stranka. HDZ je sa Jaruna - predvođen predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom - započeo politički uspon, koji je u svibnju 1990. potvrđen trijumfom na 1. demokratskim višestranačkim izborima. U tim sudbonosnim vremenima za 🇭🇷 #HDZ je poveo Hrvate u ostvarivanje svih ključnih nacionalnih ciljeva!
- S obzirom da na sami rođendan u srijedu, 17. lipnja, 'vatreni' igraju protiv Engleske, proslavu ćemo organizirati dan prije. Nakon istodobno i radne i svečarske sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a (16:00), po starom dobrom običaju odlazimo na stadionu NK Jarun, gdje ćemo položiti vijenca kod spomen-ploče dr. Tuđmanu (18:30). Slijede obraćanje Andreja Plenkovića (18:40), tradicionalna nogometna utakmica (19:30) i - druženje.
- Pozivamo sve ponosne članice i članove & simpatizerke i simpatizere HDZ-a na proslavu. Kako je najavio glavni tajnik Krunoslav Katičić, bit će to lijepa uvertira u tekmu protiv Gordog Albiona. Pred nama je, zajedno, još puno pobjeda - i nogometnih i političkih! - poručili su iz stranke.
Osnivačka skupština HDZ-a održana je tog 17. lipnja 1989. godine. Iako je bila zakazana u Panorami, zbog zabrane skupa održana na nejavnom mjestu u barakama NK Borac na Jarunu.
Franjo Tuđman neko je vrijeme stranku mislio nazvati Hrvatski demokratski zbor, no enciklopedist, poliglot i jedan od inicijatora HDZ-a Tomislav Ladan odgovorio ga je od te ideje.
- Franjo, riječ ‘zbor’ ima militaristički prizvuk, a, osim toga, pokret srpskog fašiste Dimitrija Ljotića zvao se Zbor, pa bi to loše odjeknulo u javnosti - rekao je.
Tuđman je uvažio Ladanovu primjedbu i tako je stranka, koju je skupina istomišljenika u klijeti Ante Ledića na Plešivici planirala osnovati čim se pojavi prva prigoda, nazvana Hrvatska demokratska zajednica.
Tomislav Ladan isticao je da je dr. Franjo Tuđman najpogodnija osoba da bude na čelu pokreta: prvo, zato što ga se kao partizanskoga generala ne može apostrofirati 'ustašom'; drugo, kao general JNA dobro poznaje prilike u vojsci i u društvu općenito; treće, zato što on kao osoba posjeduje zavidnu hrabrost potrebnu u ovim okolnostima, piše Juraj Kolarić.
Tuđman je HDZ osmislio kao široki pokret nacionalne pomirbe s tri sastavnice - Starčevićanskim pravaštvom, HSS-ovom ideologijom, i Titovim antifašizmom. sva ta širina nije zadovoljila dr. Dragana Lalića, koji je, kako piše u zapisniku s osnivačke sjednice, skup na Jarunu napustio u znak prosvjeda zbog toga što se povijesna stranka osniva “u katakombama”. Lalić je mislio da stranku treba osnovati na Dinamovu stadionu. Franjo Tuđman predložio je dva počasna predsjednika, partizanskog komesara, novinara i prevoditelja Šimu Balena te, kako je rekao, nestora hrvatske književnosti Petra Šegedina.
Milivoj Ugrinić, Biograđanin koji je na osnivačkoj skupštini HDZ-a 17. lipnja davne 1989. godine izabran za člana izvršnog odbora, pričao je za 24sata o tim danima.
Na samoj skupštini koja je održana na zagrebačkom Jarunu, u prostorijama tadašnjeg NK Borca, nije bio zato što se organizirala u tajnosti zbog prijetnji tadašnje milicije uhićenjima. Danas bizarno zvuči to što je HDZ između ostalih tijela osnovao i samoupravnu kontrolu, čiji je član bio Miroslav Kutle - koji je od pravomoćne zatvorske kazne pobjegao u BiH.
- To se odigralo u nekoliko sati. Bio sam u stalnom telefonskom kontaktu s Franjom Tuđmanom. Nije znao hoće li do osnivačke skupštine tog dana uopće doći. Sljedeći put kad smo se čuli kazao mi je: ‘Osnovan je HDZ!’ Fizički je bilo nemoguće da stignem na to, a nije uspio doći nitko iz Dalmacije. U prvoj rečenici zapisnika sa svečane sjednice Franjo Tuđman kaže da, ako dođe milicija, smatrat će se da je HDZ osnovan. Na osnivačkoj skupštini izabrali su me za člana izvršnog odbora. Predsjednik je bio Josip Manolić, zamjenik Neven Jurica, članovi smo bili ja, Branimir Glavaš, Perica Jurić, Milan Kovač, Ćiro Grubinić, Ivan Vekić i još jedan član kojega se ne mogu sjetiti, ali znam da sam bio jedan od nas devet - kaže Milivoj Ugrinić, koji je s HDZ-ovcima raskrstio nakon “Sanaderove sramotne dionice s tajnim službama i uhićenjima”.
- Javno sam kazao da nemam što raditi s takvim HDZ-om, ali sam izvorima uvijek ostao vjeran - prisjetio se Ugrinić.