Jednako kao i Pfizerovo cjepivo, i Modernino se temelji na mRNK tehnologiji, odnosno “glasničkom RNK”. Riječ je o tehnologiji koja je javnosti dosad bila nepoznata, ali znanost na njoj radi već deset godina i uspjela ju je upotrijebiti za ovo cjepivo, protiv COVID-19. U njemu nema virusa, nego stanice osobe koja cjepivo primi pročitaju genetske upute iz cjepiva i stvaraju bjelančevinu kakvu virus inače upotrebljava za ulazak u stanice i izazivanje bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO: Predsjednik Milanović cijepio se protiv Covida-19
Naš imunosni sustav zatim tu bjelančevinu tretira kao stranu, stvarajući prirodnu obranu protiv nje - antitijela i T-stanice. mRNK ne ulazi u jezgru naših stanica i ne može izazvati mutacije koje bi dugoročno mogle dovesti do nekih poremećaja, odnosno bolesti. S druge strane, virus to može. Dugogodišnji boravak virusa u tijelu, poput HPV-a ili hepatitisa C, može uzrokovati kancerogena oboljenja, dok se i za korona virus još ne zna što sve našem tijelu može dugoročno učiniti. Iako će COVID mnogi, velika većina, preboljeti bez težih posljedica, u određenim slučajevima on može uzrokovati teške simptome i smrt. Jednako tako, stvoriti može jake upalne reakcije koje će pogoršati određene, postojeće bolesti kod čovjeka.
Svaki dan pojedemo RNK iz hrane
Mnogi su se, paradoksalno, više počeli bojati cjepiva nego virusa, iako će bolest kod određenog broja ljudi biti puno teža nego nuspojave virusa. Pritom nitko ne može znati kako će COVID preboljeti, jer to ovisi o nizu faktora, pa tako i našoj genetici.
Kako ističe imunolog Zlatko Trobonjača, suludo je bojati se “glasničkog RNK” jer svakodnevno, preko hrane, u sebe unosimo tuđi RNK, primjerice svinjski ili goveđi, iz mesa. Ni u kojem slučaju, dodaje, ne može doći do genetskog poremećaja, a sam glasnički RNK u našem tijelu nestaje vrlo brzo. mRNK cjepiva se daju u dvije doze, s razmakom od 28 dana.
U Hrvatsku je, osim Pfizerova i Modernina, naručeno i klasično cjepivo iz Oxforda, tvrtke AstraZeneca. Dosad smo naručili ukupno 5,9 milijuna doza - milijun od Pfizera i BioNTecha, milijun od Moderne, 2,7 milijuna od AstraZenece, 900 tisuća od Johnson&Johnsona i 300.000 doza cjepiva CureVac.
Oxfordsko je cjepivo tzv. vektorsko - vektor koji nosi genetsku uputu je drugi, bezopasan virus, u ovom slučaju adenovirus koji uzrokuje prehladu. Adenovirus zarazi stanice pa one stvaraju velike količine virusnog proteina, koji zatim pokreće naš imunološki odgovor.
Pfizerovo cjepivo će u Hrvatsku stizati do rujna, pri čemu 270 tisuća doza do kraja ožujka. Kolike će i kad količine Modernina cjepiva prve stići, nije poznato, jer je tek registrirano, oxfordsko je cjepivo pak još u procesu odobrenja. U Velikoj Britaniji je već u primjeni. U cijeloj je Europi dosad cijepljeno oko milijun ljudi, a u Hrvatskoj, zadnji su podaci, oko 13 tisuća. Cijepljenje će trajati još mjesecima, nije obavezno, no poželjno je zato što mogućnost zaraze smanjuje na samo pet do deset posto, ovisno o cjepivu.
Cjepivo će smanjiti zarazu za 90 posto
Maske ćemo i dalje morati nositi dok se cijepljenjem 70 posto stanovništva ne stvori kolektivni imunitet i virus “odustane” od nas. Nije utvrđeno još prenose li virus i cijepljeni, odnosno oni koji su COVID preboljeli, jer se on, izgleda, može zadržati na našoj sluznici. Samo je tako moguće obuzdati pandemiju.
PFIZER/BIONTECH
Prvo je stiglo u Hrvatsku, zasad oko 30 tisuća doza, cijepljeno je upola toliko ljudi. Koristi novu mRNK tehnologiju u kojoj virusa nema, nego naše tijelo upućuje kako stvoriti antitijela za ‘posjet’ virusa.
MODERNA
Kao i Pfizerovo, i ovo je cjepivo mRNK i ne može mijenjati našu genetiku. Svako živo biće ima na tisuće RNK molekula, a svakodnevno ih unosimo i iz, primjerice, životinjskog mesa koje jedemo.
ASTRAZENECA/OXFORD
Ovo je cjepivo klasičnije jer sadrži adenovirus, zahvaljujući kojem naše stanice onda pokreću obrambene mehanizme. Tog smo cjepiva naručili najviše, 2,7 milijuna doza. Britanci su se tim, domaćim cjepivom, već počeli cijepiti, odobreno je.