Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da je dao nalog za hitno pokretanje izravnih pregovora s Libanonom, i to u trenutku kada izraelske snage nastavljaju napade na tu zemlju, ciljajući šijitsku skupinu Hezbolah koju podupire Iran. - U svjetlu ponovljenih zahtjeva Libanona za otvaranje izravnih pregovora s Izraelom, jučer sam naredio kabinetu da što prije započne izravne pregovore s Libanonom - rekao je Netanyahu. Dodao je kako će fokus biti na razoružavanju Hezbolaha i uspostavi mirnijih odnosa između dviju država. Istodobno, napetosti dodatno rastu. Iran je ranije zaprijetio da su mu 'prsti na okidaču' ako Izrael nastavi s napadima, tvrdeći da time krši američko-iransko primirje.
- Pregovori će se usredotočiti na razoružavanje Hezbolaha i uspostavljanje miroljubivih odnosa između Izraela i Libanona - dodao je izraelski premijer.
Libanonska vlada nije zasad komentirala Netanyahuove tvrdnje. Sat prije Netanyahuovog priopćenja, libanonski predsjednik Joseph Aoun je rekao da je 'jedino rješenje za situaciju u Libanonu postizanje prekida vatre između Izraela i Libanona, a potom izravni pregovori između njih'.
Kazao je da radi na diplomatskom rješenju ovog pitanja na koje su međunarodni akteri počeli 'pozitivno' gledati.
Izrael je obnovio svoju ofenzivu protiv Hezbolaha nakon što je proiranska milicija počela gađati Izrael 2. ožujka.
U cijelu situaciju uključio se i američki predsjednik Donald Trump, koji je, prema navodima američkih medija, tijekom telefonskog razgovora zatražio od Netanyahua da smanji intenzitet napada kako bi se očuvalo krhko primirje s Iranom. Razgovor je uslijedio nedugo nakon što je izraelski premijer javno najavio nastavak vojne kampanje.
Američki potpredsjednik JD Vance izjavio je da je Izrael pristao na određenu suzdržanost kako bi se olakšali pregovori s Teheranom. No stvarnost na terenu pokazala je drukčiju sliku – uslijedila je jedna od najžešćih kampanja bombardiranja Libanona od početka sukoba SAD-a i Izraela s Iranom.
Napadi su nastavljeni i u četvrtak, iako nešto slabijim intenzitetom. Izraelska vojska objavila je da je gađala skladišta oružja, raketne lansere i zapovjedna mjesta Hezbolaha na jugu Libanona.
Dok Izrael i SAD tvrde da Libanon nije obuhvaćen primirjem s Iranom, Teheran i posrednici iz Pakistana tvrde suprotno.
U međuvremenu, libanonska vlada pokušava preuzeti kontrolu nad sigurnosnom situacijom. Nakon smrtonosnih napada na Bejrut, donesena je odluka o zabrani oružja za sve nedržavne skupine u glavnom gradu. Premijer Navaf Salam poručio je da se nošenje oružja mora ograničiti isključivo na službene snage radi sigurnosti građana.
Hezbolah je, inače, jedina skupina koja je zadržala naoružanje nakon završetka građanskog rata u Libanonu, a odluke koje se tiču njegovog razoružanja iznimno je teško provesti zbog velikog političkog i vojnog utjecaja.
Libanonska vlada najavila je i hitnu pritužbu Vijeću sigurnosti UN-a zbog, kako navode, eskalacije izraelskih napada, posebno na Bejrut.
Prema posljednjim službenim, ali još uvijek nepotpunim podacima, u srijedu je u napadima poginulo 203 ljudi, dok ih je oko tisuću ranjeno.
U izraelskim napadima je poginulo oko 1700 ljudi, a raseljeno je preko milijun, prema libanonskim vlastima.
Ubijeno je najmanje 400 boraca Hezbolaha, prema izvoru upućenom u skupinu, koja je na Izrael lansirala stotine balističkih projektila i bespilotnih letjelica.