Nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac, jedno od najvažnijih svjetskih čvorišta za transport nafte, na globalnom tržištu energenata očekuje se snažan rast cijena. Energetski stručnjak Igor Dekanić u razgovoru za 24sata ističe kako se već sada na tržištu licitira s projekcijama, sad je barel nafte 65 dolara, no nova očekivanja idu znatno više između 80 i 100 dolara po barelu.
- Pravu reakciju vidjet ćemo kada se otvore robne burze. Tada će tržište jasno pokazati u kojem smjeru ide - naglašava Dekanić.
Ako bi Hormuški tjesnac ostao zatvoren ili ozbiljno ograničen, posljedice bi se vrlo brzo osjetile i u Hrvatskoj.
- Ako cijena barela poraste s primjerice 10 USD po barelu to bi moglo biti poskupljenje oko 5 do 8 centi po litri, ako cijena barela poraste od 20 do 30 USD, poskupljenje bi iznosilo 10 do 20 centi po litri, navodi Dekanić.
Zbog zatvaranja Hormuškg tjesnaca rafinerije u Europi plaćaju skuplju sirovu naftu, rastu veleprodajne cijene benzina i dizela, a poskupljenje se prelijeva na maloprodajne cijene.
Hrvatska uvozi naftu i derivate, pa je izravno vezana uz globalna kretanja.
Prema Dekanićevim riječima, trajanje poremećaja ovisit će prije svega o trajanju borbenih djelovanja.
- Cijene će ostati povišene sve dok traju sukobi, a određeno vrijeme i nakon njih - objašnjava.
'Poskupljenje nafte neće se zadržati samo na energetskom sektoru'
Podsjeća da je tako bilo i nakon napada Rusije na Ukrajinu jer su cijene nafte snažno porasle tijekom prva dva do tri mjeseca, a nakon otprilike šest mjeseci vratile su se na razine približne onima prije početka sukoba.
- Ako aktualni napadi potraju pet do šest dana, za otprilike mjesec dana možemo očekivati normalizaciju tržišta nafte. No ako rat potraje mjesec ili dva, tada bi stabilizacija mogla uslijediti tek nakon pet do šest mjeseci - procjenjuje Dekanić.
Poskupljenje nafte neće se zadržati samo na energetskom sektoru. Prelit će se i na cijene plina, naftnih derivata te posredno na brojne druge djelatnosti.
Dekanić pritom naglašava dvije ključne dimenzije utjecaja, a to su ekonomska činjenica, koliko će dugo trajati rast cijena. To je, kaže, mjerljivo i ovisi o realnim tržišnim kretanjima.
Druga ključna stvar je psihološka tržišna činjenica u kojoj će mjeri proizvođači i pružatelji usluga koristiti rast cijena nafte kao argument za dodatna poskupljenja.
- To je čista psihologija tržišta. Koliko će prodavatelji roba i usluga posegnuti za argumentom skuplje nafte kao opravdanjem za vlastita poskupljenja, ovisit će o tome koliko tržište takva povećanja može podnijeti - objašnjava.
Podsjeća i na prethodna iskustva kada su se cijene nafte već vratile na niže razine, ali su se pojedini dobavljači još godinu ili dvije pozivali na ranija poskupljenja energenata kao opravdanje za zadržavanje viših cijena.
- Psihološki tržišni faktor ovisi o ponašanju ponuđača i toleranciji tržišta. To nije ni prvi ni posljednji poremećaj na energetskom tržištu kroz povijest smo ih već mnogo puta vidjeli - zaključuje Dekanić.
Inače, kako je javio Reuters, lovila koja plove Hormuškim tjesnacem primaju poruke od Iranske revolucionarne garde u kojima stoji da "nijednom brodu nije dopušten prolazak Hormuškim tjesnacem". Izjavio je to dužnosnik iz pomorske misije Europske unije Aspides.
Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih svjetskih pravaca za izvoz nafte jer povezuje najveće proizvođače nafte u Perzijskom zaljevu među kojima su Saudijska Arabija, Iran, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati s Omanskim zaljevom i Arapskim morem.
Tjesnac se nalazi između Omana i Irana, povezuje Perzijski zaljev na sjeveru s Omanskim zaljevom na jugu i Arapskim morem. Na najužem dijelu širok je samo 33 kilometra, a sam brodski plovni put iznosi svega 3 kilometra.
Kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 posto ukupne svjetske potrošnje nafte. Prema podacima analitičke tvrtke Vortexa, između početka 2022. i prošlog mjeseca tjesnacem je dnevno protjecalo između 17,8 i 20,8 milijuna barela sirove nafte, kondenzata i goriva.
Članice OPEC-a (Saudijska Arabija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak) većinu svoje sirove nafte izvoze upravo tim pravcem, uglavnom prema azijskim tržištima. Za sigurnost pomorske trgovine u tom području zadužena je Peta flota američke mornarice, sa sjedištem u Bahreinu.
Ovdje pratite situaciju u Iranu, Izraelu i regiji iz minute u minutu