Građani Hrvatske i dalje najpozitivnije mišljenje imaju o Njemačkoj, dok je Rusija država o kojoj prevladava izrazito negativan stav, pokazalo je najnovije istraživanje Instituta za društvena istraživanja (IDIS). Rezultate je predstavio sociolog Filip Fila, a prenosi N1.
Istraživački tim IDIS-a proveo je anketu 2021. godine te ju ponovio prošle godine kako bi utvrdio promjene u percepciji svjetskih sila i međunarodnih odnosa. Rezultati pokazuju da su hrvatski građani većinom okrenuti Zapadu te se identitetski vežu uz Europsku uniju i Europu.
Njemačka i dalje uživa najveću razinu povjerenja – između 80 i 85 posto ispitanika o toj zemlji ima pozitivno mišljenje. Uz Njemačku, visoko su rangirane i Poljska, koja se probila na drugo mjesto, zatim Francuska i Ukrajina.
Značajnije promjene zabilježene su u percepciji Sjedinjenih Američkih Država. Dok je ranije prevladavao pozitivan stav, danas su mišljenja podijeljena. Fila ističe kako je takav trend primjetan i na globalnoj razini. Podijeljeni stavovi zabilježeni su i prema Kini, no bez većih promjena u odnosu na prethodno istraživanje.
Najveći zaokret dogodio se u odnosu prema Rusiji. Danas čak 85 posto građana o toj zemlji ima negativno mišljenje, dok su 2021. stavovi bili znatno podijeljeniji. Fila napominje kako i među 15 posto ispitanika koji Rusiju percipiraju pozitivno, njih 70 posto istodobno ima pozitivan stav prema Europskoj uniji i NATO-u.
Među državama koje su visoko na ljestvici negativne percepcije nalaze se i Srbija te Izrael. O Izraelu negativno mišljenje ima oko 70 posto ispitanika, a zanimljivo je da se stavovi o toj zemlji ne razlikuju značajno s obzirom na stranačke preferencije. Slično vrijedi i za Njemačku, prema kojoj i birači ljevice i desnice iskazuju podjednako pozitivne stavove.
Prema Fili, vrijednosne razlike između birača ljevice i desnice u međunarodnim pitanjima nisu izražene, uz iznimku birača Mosta i Domovinskog pokreta, koji pokazuju veće rezerve prema Francuskoj.
Istraživanje je također pokazalo da raste interes građana za geopolitička zbivanja i globalna preslagivanja, što upućuje na sve veću osviještenost o međunarodnim procesima i njihovu utjecaju na Hrvatsku.