Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, tisuće objava na Telegramu obećavaju snimke silovanja ili pogubljenja ukrajinskih ratnih zarobljenica, koristeći lažne tvrdnje kako bi privukle korisnike na proruske kanale.
Kada se Keti Leškašeli, gruzijska liječnica koja je služila u ukrajinskoj vojsci, vratila s prve crte bojišnice, telefon joj nije prestajao zvoniti. Prijatelji i rodbina zvali su provjeriti je li dobro, nakon što su vidjeli objave na Telegramu u kojima se tvrdilo da je zarobljena i silovana.
- Saznala sam da se pojavila snimka u kojoj se tvrdilo da smo neke djevojke i ja zarobljene. Postojala je poveznica koja je vodila na Telegram kanal na kojem se vidi kako nas 'kažnjavaju' - rekla je za BBC.
Prepoznala se na slici. Bila je to njezina fotografija, snimljena godinama ranije u vojnoj uniformi u Avdiivki, gradu na istoku Ukrajine koji je sada pod ruskom kontrolom.
- Pisali su svakakve užase o meni. Bijesna sam. Ne mogu ništa učiniti po tom pitanju - rekla je.
Njezina priča dio je šire mreže obmanjujućih oglasa na Telegramu koji koriste izmišljene tvrdnje o silovanju Ukrajinki, zajedno s obećanjem video dokaza, kako bi namamili korisnike. BBC je pronašao slike više od 20 žena, od kojih mnoge služe ili su služile u ukrajinskoj vojsci, korištene u ovoj kampanji dezinformacija na Telegramu.
Od početka invazije, tisuće objava na Telegramu obećavale su snimke seksualnog nasilja nad ukrajinskim zarobljenicama. Telegram, kao najpopularnija aplikacija za razmjenu poruka u Rusiji, idealna je platforma za brzo širenje takvog sadržaja. Za Ukrajince je 2025. godine postala glavni izvor vijesti, pokazalo je jedno istraživanje. BBC je pronašao više od 6.500 takvih oglasa, koje je objavilo oko 1.700 manjih kanala. Te objave prikupile su ukupno 65 milijuna pregleda. Formula je gotovo uvijek ista: koriste se stvarne fotografije žena uz lažnu tvrdnju da su zarobljene i silovane te se dodaje poveznica koja navodno vodi na video dokaz. Riječ je o namjernoj šok-taktici osmišljenoj da privuče publiku obećanjem jezivih snimki. U objavama se također tvrdilo da su te žene mučile ruske vojnike ili "pozivale na spaljivanje žive ruske djece", a tvrdnje su bile praćene etničkim i rodnim uvredama.
Međutim, kada bi korisnik kliknuo na poveznicu, obećani sadržaj nije postojao. Umjesto toga, bio bi preusmjeren na privatne Telegram kanale pune proratne propagande.
Ova praksa dio je šireg informacijskog rata koji Rusija vodi paralelno s vojnom kampanjom. Rodno uvjetovane dezinformacije često ciljaju utjecajne žene poput političarki, novinarki i aktivistica s ciljem njihove diskreditacije. Valentina Šapovalova, istraživačica koja proučava ovu pojavu, kaže da kampanja "prodaje obećanje seksualiziranog nasilja kao zabavu" kako bi "privukla i unovčila" pažnju korisnika. Čak i kad ih ne proizvodi izravno država, dodaje, takve objave služe ratnim ciljevima Kremlja jer ponižavaju Ukrajince i "normaliziraju seksualno nasilje protiv 'neprijatelja'".
Digitalno nasilje odražava stvarno stanje na terenu, gdje su Ujedinjeni narodi i druge organizacije za ljudska prava dokumentirale sustavnu upotrebu seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja od strane ruskih snaga kao oružja rata.
Analizom obrazaca, BBC je uspio otkriti mrežu kanala koji profitiraju na ovoj kampanji. Šest kanala prešlo je prag od milijun pretplatnika. Jedan od najvećih, Prijamoj Efir Novosti, sada ima gotovo četiri milijuna pretplatnika - više od mnogih istaknutih komentatora bliskih Kremlju. Kanal se predstavlja kao informativni, ali se ranije zvao "MVD 18+", što upućuje na sadržaj za odrasle. Danas se poziva na ruske državne medije, ponavlja službenu verziju Kremlja i oglašava Alfa-Banku, jednu od najvećih ruskih privatnih banaka pod sankcijama Zapada. Kako bi utvrdio koliko ti kanali zarađuju, BBC ih je kontaktirao predstavivši se kao potencijalni oglašivač. Prijamoj Efir Novosti rekao je da naplaćuju minimalno 500.000 rubalja (gotovo 5.000 eura) po oglasu. Druga dva kanala naplaćuju oko 400 eura.
Iako je gotovo 5.400 od više od 6.500 identificiranih objava u međuvremenu obrisano, nove se neprestano pojavljuju. Službene pritužbe žena čije su slike zloupotrijebljene pokazale su se uglavnom uzaludnima.
- Prijavila sam te račune, blokirala ih, ali ih je jako mnogo. Broj tih lažnih računa samo raste - kaže Julija Mala.
Aleksandra, ruska državljanka koja se dobrovoljno prijavila boriti za Ukrajinu, rekla je da je objave sa svojim fotografijama vidjela toliko puta da ih je na kraju prestala pratiti.
- Vidjela sam da su koristili moje fotografije i montirali moje lice na golo tijelo... Bilo je toga toliko da sam u jednom trenutku jednostavno prestala reagirati - rekla je.
Telegram nije odgovorio na BBC-jev zahtjev za komentarom. Lesia Palahnjuk, regionalna vijećnica čija je fotografija također korištena, rekla je da takva izloženost izaziva sram koji žene ne bi smjele osjećati.
- Kad žena vidi takve fotografije, za nju je to vrlo teško. Žene moraju znati da nisu same i da imaju podršku. Nisu učinile ništa pogrešno - dodaje.