Izjava hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, kojom je američkoj administraciji Donalda Trumpa sugerirao da im je arktički arhipelag Svalbard strateški zanimljiviji od Grenlanda, izazvala je oštru i neočekivanu reakciju u Norveškoj. Ono što se moglo činiti kao usputan vanjskopolitički komentar iz Čakovca, u Oslu je doživljeno kao nediplomatski istup koji dira u najosjetljiviju točku norveškog suvereniteta. Norveški mediji, javnost i Ministarstvo vanjskih poslova nisu skrivali nezadovoljstvo, a hrvatska Vlada morala je hitno gasiti diplomatski požar.
POGLEDAJTE VIDEO:
Komentirajući obnovljene ambicije američkog predsjednika Donalda Trumpa o kupnji Grenlanda, Milanović je taj golemi otok nazvao "beskorisnim" za američku sigurnost. Umjesto toga, ponudio je, kako je rekao, temu za razmišljanje, skrećući pozornost na norveški arhipelag Svalbard, čije vode zahvaljujući Golfskoj struji ostaju nezaleđene.
- Postoji, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardsko otočje. Ono pripada u principu Norveškoj. Ono je malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje - rekao je Milanović.
Hladan tuš s Dalekog sjevera
Reakcija iz Osla stigla je brzo. Svi vodeći norveški mediji, od javnog servisa NRK do tabloida Verdens Gang, kritički su prenijeli izjavu, a službeni odgovor stigao je iz Ministarstva vanjskih poslova. Državni tajnik Eivind Vad Petersson u pisanom je odgovoru naglasio nepovredivost norveškog teritorija.
- Svalbard je jednako dio Norveške kao i pokrajine Agder, Trøndelag i Finnmark. Geografski i politički Svalbard se razlikuje od Grenlanda i ne može se uspoređivati - poručio je Petersson, dodavši kako je "Daleki sjever najvažnije strateško područje Norveške" te da Oslo ima više od sto godina iskustva u nošenju s ruskom prisutnošću na arhipelagu.
Osjetljivost teme proizlazi iz jedinstvenog geopolitičkog statusa Svalbarda. Iako je Svalbardskim ugovorom iz 1920. priznat puni norveški suverenitet, arhipelag je demilitariziran, a sve države potpisnice, uključujući Rusiju i Kinu, imaju jednaka prava na gospodarsku eksploataciju. U praksi, to znači da unutar granica NATO članice postoji aktivno rusko rudarsko naselje Barentsburg i kineske istraživačke stanice. Zbog otapanja leda, novih pomorskih ruta i blizine ruske Sjeverne flote, Svalbard je postao žarište napetosti gdje se sudaraju interesi globalnih sila, a svako dovođenje u pitanje norveškog suvereniteta smatra se prijetnjom.
'Hrvatska sjedi na bačvi baruta'
Zanimljivu analizu ponudila je Maja Sojtarić, politička komentatorica norveškog dnevnika Nordlys, koja je odrasla na Balkanu. Ona Milanovićeve riječi tumači kao populizam namijenjen domaćoj publici i kao prikrivenu poruku srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću. Prema njoj, države koje se osjećaju sigurnosno izloženo, poput Hrvatske, nemaju vremena baviti se arktičkom geopolitikom.
- You stand where you sit. A Hrvatska sjedi na bačvi baruta. Njima je norveški teritorij nisko na listi prioriteta. To je velik problem za nas, jer postoji mnogo članica NATO-a u rubnim istočnim područjima EU-a koje sjede na istoj bačvi baruta - napisala je Sojtarić.
Anušić u Oslu gasio diplomatski požar
Koliku je neugodnost Milanovićeva izjava izazvala, potvrdio je i ministar obrane Ivan Anušić, koji se zatekao u dvodnevnom službenom posjetu Norveškoj upravo u jeku afere. Anušić je morao ograditi Vladu od predsjednikovih riječi.
- Naravno da je to bila nezgodna tema i između mene i ministra obrane Norveške. Jasno sam rekao da to nije stav Vlade Republike Hrvatske i da se ograđujemo od te izjave, na što su oni bili zadovoljni i zahvalili su na tome - izjavio je Anušić.
Incident oko Svalbarda tako je postao lekcija iz moderne geopolitike, pokazavši kako neoprezna izjava, izrečena tisućama kilometara daleko, može uzburkati duhove na strateški najosjetljivijem području Europe i prisiliti državu na brzu diplomatsku kontrolu štete.