Srpsko narodno vijeće predstavilo je redoviti Godišnji izvještaj pojava govora mržnje i nasilja prema Srbima za 2020. godinu. Uz autora Tihomira Ponoša i predsjednika SNV-a Milorada Pupovca, na predstavljanju je govorio i docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučiliša u Zagrebu Aleksandar Maršavelski.
Ponoš je na početku kazao da bi se govor mržnje trebao karakterizirati i kao prekršaj, a ne samo kao kazneno djelo.
- Imamo prekršaje u Zakonu o remećenju javnog reda i mira koji je dosta problematičan i u kojem su kazne propisane u markama. Postoje drugi zakoni kojima se govor mržnje sankcionira na temelju Zakona o suzbijanju diskriminacije. Nekad se kažnjava samo po Zakonu o kršenju i remećenju javnog reda i mira pa je to raznolika praksa - pojasnio je.
Dodao je da je "trenutačna politička klima pozitivna", što je pokazalo i sudjelovanje potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obljetnici Oluje.
- Postoji put pomirenja jer to je jedini način da se iskorijeni mržnja - poručio je Ponoš.
I Milorad Pupovac je komentirao zakonodavni okvir za sankcioniranje govora mržnje.
- Problem je što se odredbe ponekad nesustavno i neujednačeno mijenjaju. Ujednačena sudska praksa je problem jer jedan sud osuđuje uzvik 'Za dom spremni', a drugi ne - kaže i dodaje da se tako "Hrvatsku na neki način drži za taoca".
Pupovac kaže da drugi problem leži i u Kaznenom zakonu koji predviđa kazne za vrijeđanje žrtava holokausta.
- Osim toga da će se optužene kazniti s do tri godine zatvora, nema nikakve druge specifikacije. Kod nas je normalizirano stanje negativizma prema narodima koji su stradali kao žrtve u Drugom svjetskom ratu - smatra.
- Kod nas mnogi smatraju da patriotizam znači mrziti drugoga, a ne poštivati Ustav koji svima jamči jednakost - rekao je.
Pita se kako je moguće da se u školi pojavi materijal koji navodi da je Ante Starčević Srbe nazivao pasminom.
- Pasmina se koristi za životinje. To je klasičan primjer govora mržnje u povijesti. Odgoj je u toleranciji, a ne u predrasudama - poručuje Pupovac.
Kada je riječ o govoru mržnje i kršenju Ustava, Pupovac je odgovorio novinarima koji su ga pitali misli li u tom kontekstu na predsjednika Republike Zorana Milanovića.
O Zoranu Milanoviću
- Ja sam kategorizirao tri vrste govora - jezična nekultura, netolerancija i govor mržnje. Gdje točno spada njegov govor, to bi trebali analizirati. Ali je točno da spada u jedno od ova tri. Posebno je zabrinjavajuće da javne osobe sve češće govore vrlo privatnim jezikom. Ono što je dopušteno u komentarima na forumima, gdje se često govori privatnim jezikom, a jedan od oblika privatnih jezika jest govor mržnje i govor netolerancije - kaže.
Tihomir Ponoš je pojasnio da se ovom biltenu o govoru mržnje Milanović spominje za 2020. godinu, i to - u pozitivnom smislu, odnosno kada se govori o njegovoj regulaciji zakonskog okvira za uzvik 'Za dom sprem'.
Ponoš je istaknuo da posebno brine nasilje u Vukovaru koje se na tom području bilježi tijekom cijele godine, a podsjetio je i na navijačke sukobe.
- Takvi sukobi često završavaju na etničkoj pripadnosti. Zabilježeni su i napadi na djecu - rekao je.
Dodao je da su govoru mržnje često izloženi i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj.