U homiliji koju je na svetoj misi uputio povodom 289. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu, Bozanić se obratio vjernicima koji su došli učvrstiti svoje uporište u vjeri.
POGLEDAJTE VIDEO (koliko je katedrala nastradala u potresu):
Kazao je da su vjernici i prije u Mariji Bistrici molili za Božju milost nakon potresa, u bolestima i raznim pošastima, pritisnuti kušnjama neizvjesnosti i nesloboda te da su svaki put pronašli "ne samo utočište, nego ponajprije mir srca i snagu za životno putovanje". Poručio je kako je čovječanstvo u nejasnim pojavama i nesigurnostima koje proživljava, pozvano o svemu razmišljati darom razuma i vjere
- U svemu što nam izgleda kao ograničenje, pozvani smo pronalaziti nove mogućnosti i živjeti ta ograničenja kao novi izazov. U prostornim udaljenostima nismo napušteni, nismo sami, a kršćanska ljubav uvijek nalazi načine kako biti blizu i zajedno - istaknuo je Bozanić.
Spomenuo je i da sadašnje izvanjske okolnosti ograničavanja ostavljaju tragove u našoj nutrini i odražavaju se na međuljudskim odnosima.
- Pandemija, baš kao i potres koji smo proživjeli, mogu stvoriti razne strahove, zatvaranja, traženja lažnih sigurnosti, oblikovanja duhovne krutosti i neosjetljivosti. Sve je to ostavilo za sobom rane na našemu biću, na našemu crkvenom i društvenom tijelu. Spominjemo razne nesigurnosti i tjeskobe, ograničavanja tjelesne blizine i zajedništva, sputanost u komunikaciji, zbunjenost nejasnim i nedosljednim tumačenjima tih pojava - rekao je kardinal.
Napomenuo je kako to nedvojbeno za sobom povlači stavove koji stvaraju napetosti u pojedincima i zajednicama i i koji odražavaju nerazborite pristupe.
- Jer se čini da je – bez stvarnih oslonaca izgrađenih traženjem i iznošenjem istine – sve moguće; da izgleda kako svako odbijanje i prihvaćanje ima svoje opravdanje. Posljedica toga je duboko nepovjerenje, do kojega je nekima očito jako stalo, jer se time otvaraju široki prostori manipulacije i postizanja interesa koji su daleko od dobra čovjeka i društva - upozorio je zagrebački nadbiskup.
No, gledajući s druge strane, sva ta iskustva mogu pomoći u prepoznavanju istinskih darova i vrijednosti.
- Ona bude u nama čežnju za slobodom, pomažu boljem uočavanju darovanosti bližnjih, razotkrivaju nestalnost prolaznoga i osvjetljuju istinu da nijedan zemaljski cilj ne ispunja čovjeka, niti mu pruža zadnji razlog postojanja, traženja, trpljenja i ljubavi - poručio je zagrebački nadbiskup pozvavši vjernike na zajedništvo.
Ustvrdio je da je u ovim okolnostima, crkvi potrebno traženje novih oblika građenja crkvene blizine i prisutnosti, jer se i ta zajednica nalazi na kušnji da virtualni svijet zamijeni susrete i zajedništvo.
- Zato želimo razvijati sve što promiče otajstvo života u postojanoj nadi da će i sadašnje kušnje proći - poručio je kardinal Bozanić.
Istaknuo je da se karitativnim zalaganjem nastojalo i nastoji ublažiti muke ljudi čiji su domovi stradali. Sljedećih će se dana u župama, u Granešini, Markuševcu i Čučerju, koje, zbog oštećenja, ne mogu slaviti i moliti u svojim župnim crkvama podići i oblikovati privremeni prostori koji će ublažiti posljedice potresa i omogućiti vjernicima da mogu slaviti sveta otajstva. I druge su župne zajednice suočene s teškoćama, a neke su već uspjele dijelom popraviti porušeno.
Uz to, rekao je nadbiskup, posebno nam je na srcu naša Katedrala. Proteklih mjeseci nismo mirovali. Sada se nalazimo pred početkom postavljanja skele koja bi osigurala građevinu i omogućila sustavniji pristup za planiranje koraka obnove za koju moramo imati strpljenja i ustrajnosti.
Znamo da zagrebačka katedrala nije tek jedna građevina, rekao je kardinal koji je izrazio čvrstu nadu da će u njezinoj obnovi rado i još zdušnije sudjelovati svi koji mogu pomoći, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje.