Preuzimanje posmrtnih ostataka 500 Hrvata stradalih u vremenu nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji humanitaran je i civilizacijski čin, rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u srijedu u Macelju, gdje je obavljena primopredaja, objavila je u priopćenju hrvatska vlada. "Svaka žrtva zaslužuje dostojanstven ukop", istaknuo je Medved. Predstavnici Hrvatske preuzeli su u srijedu na graničnom prijelazu Macelj posmrtne ostatke 500 žrtava iz vremena nakon završetka Drugog svjetskog rata, koje je Slovenija predala u sklopu prvog međudržavnog protokola primopredaje. Ministar je kazao da su žrtve, muškarci u dobi pretežno između 18 i 40 godina, ali uključujući i maloljetnike, ekshumirane iz četiriju masovnih grobnica na lokacijama s trase Križnog puta od svibnja do jeseni 1945.
S obzirom na osobne, vjerske predmete i odjeću, "nedvojbeno" su sve žrtve bili Hrvati, a na njima su zabilježeni tragovi nasilne smrti, odnosno prostrjelnih rana i slomljene kosti, dodaje se u priopćenju.
Križni put naziv je za stradanje pripadnika poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske i izbjeglih hrvatskih civila nakon što su izručeni Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga. Stradanja na Križnom putu trajala su od svibnja do kolovoza 1945., pri čemu je ubijeno više desetaka tisuća zarobljenih vojnika i civila, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije. Mahom se radilo o likvidacijama.
"Sada izvršavamo našu moralnu obvezu prema onima koji su pogubljeni bez suda i presude, koji su desetljećima bili prešućivani i izbrisani iz javnog sjećanja“, istaknuo je Medved, poručivši da bez istine i suočavanja s prošlošću nema zrelog društva ni stabilne budućnosti.
Predmnijevajući mogućnost "podijeljenih reakcija", Medved je naglasio da jasno osuđuje i nacistički i fašistički i komunistički režim.
Najviše žrtava ekshumirano je u Košnici pri Celju, njih 307. Još deset žrtava ekshumirano je u mjestu Trebče, 22 na lokaciji Podstenice/Rugarski klanci, a 161 žrtva u Cerklju ob Krki.
Ekshumacija je trajala od 2013. do 2017., a posmrtni ostaci su se čuvali na mariborskom groblju Dobrava, gdje je Medved danas položio vijenac.
Individualna identifikacija neće biti moguća zbog fragmentacija posmrtnih ostataka, kazao je Medved, najavljujući njihovu detaljnu antropološku obradu te organizaciju dostojanstvenog ukopa.
Medved je Sloveniji zahvalio na suradnji i dodao da su na području susjedne zemlje utvrđene brojne druge lokacije masovnih grobnica žrtava različitih narodnosti te da bez "cjelovitih istraživanja nije moguće utvrditi ni točan broj ni čije su žrtve", prema priopćenju.
"Zato nastavljamo institucionalno, sustavno i odgovorno tragati za grobištima iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, s napomenom da rješavanje sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu ostaje naš prioritet", istaknuo je Medved.
Jedna od tih lokacija je Crnogrob, čije je istraživanje u tijeku i u njemu su sujelovali i potražni psi HGSS-a.
Medvedovo ministarstvo je u proteklih deset godine provelo više od 630 terenskih izvida te istražilo gotovo 100 lokacija u 16 županija, gdje su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 2300 žrtava, ističe vlada u priopćenju.
"Među lokacijama s najvećim brojem žrtava su jama Jazovka (814 žrtava), Gračani u Zagrebu (294), predio ispred groblja Sv. Marije Magdalene u Gospiću (253), Prudnice-Brdovec (133), Tuškanac u Zagrebu (102), Macelj (84), Francikovac-Senj (57), Šuma Lešće u Zagrebu (55), Tomašica-Garešnica (53) i druge lokacije diljem Hrvatske", dodaje se u priopćenju.