Zašto taj čovjek ne koristi svoje bonske ovlasti koje su nedemokratske i nasilničke, ali ih se koristi. Zašto ne donese odluku prema kojoj se odluka ustavnog suda BiH automatski implementira u zakonodavni prostor, da ne ovisimo o Skupštini BiH koja ne želi postupiti po nalogu Ustavnog suda?, upitao je Milanović u Sisku gdje je sudjelovao na obilježavanju 30. obljetnice osnutka HVIDRA-e grada Siska.
Ustavni sud BiH presudio je 2016. u slučaju Ljubić da postojeći izborni zakon BiH diskriminira konstitutivne narode jer omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju dio hrvatskih predstavnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH. Ukoliko bi Bošnjaci uspjeli izabrati trećinu od 17 hrvatskih delegata u Domu naroda Federacije BiH bez hrvatskih bi se predstavnika mogla formirati federalna vlada i državno Vijeće ministara.
Schmidt je početkom ovoga mjeseca iskoristio bonske ovlasti kako bi nametnuo odluku o financiranju nadolazećih izbora u BiH nalažući izdvajanje punog iznosa od 6,3 milijuna eura koliko je tražilo Središnje izborno povjerenstvo nasuprot 4,8 milijuna koliko je odobrilo Vijeće ministara BiH.
Od 1997. Ured visokog predstavnika nametnuo je oko 900 različitih odluka. Schmidtov prethodnik Valentin Inzko je pred kraj mandata koristeći bonske ovlasti zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Milanović je istaknuo i da je Schmidt nelegalno na poziciji jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.
Hrvatski predsjednik komentirao je i izjavu Sergea Brammertza, glavnog tužitelja Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, da u Hrvatskoj postoji volja za traženje pravde samo za hrvatske žrtve.
- Pa pa. Doviđenja, dosta više tog maltretiranja. Dosta je zuluma i kulučenja - kazao je Milanović.