Da je Zagreb prihvatio tri milijuna kuna jeftiniju ponudu, mulj s gradskog pročistača voda ne bi završio na poljima oko Čakovca, nego bi bio spaljen u cementarama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ali Zagreb je odabrao tvrtke Girk Kalun iz Drniša i Carbo iz Splita koji su ponudili odvoz mulja za ukupnu cijenu od 50 milijuna kuna u dvije godine. I oni su na natječaju dali dokumentaciju da će mulj spaliti, ali mulj odvoze i na polja u Međimurje, a ne samo u cementaru u Drniš. Samo prema snimkama koje imamo, na poljima je završilo 400 do 450 tona, a za vjerovati je i mnogo više.
Jeftiniju ponudu su dali Kemokop i Našicecement, ali su odbijeni uz obrazloženje da jamstva od 900.000 kuna prekratko vrijede. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave utvrđuje da su jamstva Kemokopa i Našicacemnta ispravna i nalaže novi odabir. Komisija je utvrdila i da u trenutku odluke o odabiru nisu vrijedila jamstva Kaluna i Carboa, ali Zagreb svejedno opet izabire njih.
- Kako je čitav proces trajao, dostavljena su i nova produžena jamstva, ali u Zagrebu to nisu prihvatili - kaže nam Hrvoje Čipčić Bragadin, odvjetnik koji zastupa Kemokop i Našicecement.
Kada su se drugi puta Kemokop i Našicecement žalili, Komisija je rekla da više nemaju pravni interes iako su samo par mjeseci ranije utvrdili da imaju. Kemokop i Našicecemnet su zato digli tužbu na upravnom sudu, a ako je dobiju, Zagreb će morati poništiti natječaj i platiti desetke tisuća kuna troškova.
- U Gradu Zagrebu su pogodvali Girk Kalunu i Carbou - tvrdi Čipčić Bragadin.
On objašnjava da mulj po uvjetima natječaja ne može završiti na poljima preko posrednika.
- Oni su trebali to onda prijaviti na natječaju i svi uključeni su morali dokazati da imaju potrebne dozvole. Kalun i Carbo su se obvezali preuzeti količine i ne mogu uvesti nekog trećeg - kaže nam.
Čipčić Bragadin osporava i tvrdnje iz Zagreba da mulj nije opasan i da se može odlagati na poljima.
- Na odvodni sustav Zagreba su priključene i bolnice i industrija, a ne samo kanalizacija iz kućanstava. Prema ranijim analizama koje su imali moji klijenti, u njemu se uz teške metale nalazio i radioaktivni jod iz bolnica. To je neprikladno za polja - zaključuje.
Iako nam je prvotno pročelnica za gospodarstvo Zagreba Mirka Jozić tvrdila da su Kalun i Carbo morali reći gradu koji sve plaća da dio mulja ne ide na spaljivanja nego polja, kasnije se predomislila.
Jozić je bila i u natječajnoj komisiji i tvrdi da je sve rađeno u skladu sa zakonom o javnoj nabavi. Ponuda Našicacementa i Kemokopa nije bila valjana, drže u Zagrebu iako je Državna komisija utvrdila drugačije.
Jozić nam je odgovorila i da nema razloga za raskid ugovora jer se dio vozi u Drniš na spaljivanje, a drugi završava na poljima. Analize Zagreba pokazuju da je pogodan za poljoprivredu. Gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač je zatražio hitno ispitivanje slučaja.
- Čekamo što će reći inspekcija zaštite okoliša. Ako je rađeno protivno dozvolama, onda je to neviđeni bezobrazluk - kaže Horvat koji nije znao da se mulj dovozi. Policija je uzela uzorke, ispitala zakupce zemljišta, ali pravorijek treba dati inspekcija.
Tone mulja su dovezene
Samo po snimkama koje imamo, na polja je stiglo 400 do 450 tona mulja. Ali naši izvori kažu da je dovezeno i puno više.
Pročistač daje 120 tona dnevno
Pročistač daje oko 120 tona dnevno. Mi smo snimili šest kamiona po 20-ak tona. Cijela količina je tog dana otišla na polja.