Njemački mediji šturo su i uglavnom agencijskim vijestima u ponedjeljak popratili drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj i pobjedu Zorana Milanovića, te uglavnom u prvi plan stavljaju sukob na liniji Pantovčak-Banski dvori.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), koji kao jedan od rijetkih njemačkih medija ima dopisništvo za jugoistočnu Europu, navodi kako je Zoran Milanović uvjerljivu pobjedu ostvario zahvaljujući činjenici da ga građani doživljavaju kao protutežu Hrvatskoj demokratskoj zajednici i premijeru Andreju Plenkoviću.
„Milanović je između ostalog izabran zato što ga građani na najvišem političkom položaju u zemlji vide kao korektiv HDZ-u i vladi kojom dominira Andrej Plenković. Plenković je u travnju po treći put pobijedio što govori o dugotrajnom povjerenju koje jedan veći dio stanovnika Hrvatske gaji prema Plenkoviću i njegovoj stranci. No Milanovićev trijumf u nedjelju je pokazao da to povjerenje nije neograničeno“, navodi dopisnik FAZ-a i stručnjak za jugoistočnu Europu Michael Martens u svojoj analizi izbora u Hrvatskoj.
'Proziran pokušaj Primorca'
Martens navodi kako HDZ-ovom kandidatu nije pomogao ni „proziran pokušaj“ da se Milanovića diskreditira kao „ruskog kandidata“.
„Doduše Milanović se zaista usprotivio vojnoj pomoći Ukrajini i Ukrajincima s visine poručio kako ratuju za američke interese. No Milanovićev cinizam i pragmatizam prilagođen ispitivanjima javnog mijenja u Hrvatskoj po ovoj temi, ne čine Milanovića automatski kandidatom Kremlja“, navodi se u tekstu FAZ-a.
Martens procjenjuje da Milanovićev ponovni izbor znači i nastavak trajnog sukoba koji se retorički vodio „na razini RTL II“, koji u Njemačkoj slovi kao pojam za medijsko žutilo.
POGLEDAJTE VIDEO:
„Za EU ponovni izbor Milanovića znači da moraju računati s upadicama iz Zagreba, ovaj put možda još glasnijima nego tijekom prvog mandata. Milanović je svoju političku karijeru u devedesetima započeo kao diplomat, no od toga nije puno ostalo… Zabrinutost da bi Hrvatska sada mogla izići iz prevladavajućeg konsenzusa unutar EU-a o pomoći Ukrajini, unatoč svemu nije utemeljena. Milanović ne može sam izvršiti ovakav zaokret“, zaključuje FAZ.
Milanović kao Wagenknecht
Ostali mediji uglavnom su agencijskim vijestima popratili ishod drugog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
I Spiegel Online ističe Milanovićevu kritiku pomoći Ukrajini i animozitete prema predsjedniku hrvatske vlade.
„Kritikom vojne pomoći Ukrajini Milanović je i na vanjskopolitičkom planu krenuo u smjeru populizma. Njegov odnos prema Plenkoviću, koji zastupa hrvatski proeuropski i prozapadni kurs, izuzetno je napet“, navodi Spiegel Online.
Nadregionalni Die Welt je u nedjelju uoči izbora analizirajući fenomen po kojem Milanović privlači birače kako s lijevog tako i s ekstremno desnog spektra, hrvatskog predsjednika usporedio s populističkom njemačkom političarkom Sahrom Wagenknecht koje je karijeru počela u režimskoj partiji DDR-a a sada privlači simpatije birača kritikom pomoći Ukrajini, migracija i pokazivanjem razumijevanja za interese Rusije.