Po podacima Hrvatske narodne banke, u veljači su ukupni krediti stanovništvu iznosili 134,3 milijarde kuna, što je 7 posto više nego godinu dana ranije, no analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u idućim mjesecima očekuju zamjetan pad potražnje za kreditima zbog rasta nezaposlenosti i neizvjesnosti.
Na mjesečnoj razini, vrijednost ukupnih kredita stanovništvu porasla je i za 0,5 posto.
"Pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu rastu od rujna 2017. s tendencijom ubrzanja tijekom posljednjih godinu i pol. Posljedica je to snažnog, dvoznamenkastog rasta kunskih kredita, dok su devizni krediti sektoru stanovništva rasli zamjetno skromnijim stopama", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria.
Kunski krediti stanovništvu krajem veljače iznosili su 73,6 milijardi kuna, što je za 12,4 posto više nego u veljači 2019. godine. Dvoznamenkasti rast ovih kredita traje još od studenog 2015, zamjećuju analitičari RBA.
S druge strane, ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti sa valutnom klauzulom sektora stanovništva krajem veljače iznosili su 60,7 milijardi kuna te su u usporedbi s veljačom 2019. bili viši za 1,1 posto.
Prema vrstama kredita, najznačajniji udio, 43,1 posto, imaju stambeni kredite, koji su krajem veljače iznosili 57,9 milijardi kuna, ili 6,7 posto više na godišnjoj razini.
Dvoznamenkaste godišnje stope rasta nastavljene su i kod gotovinskih nenamjenskih kredita. U veljači je zabilježen njihov godišnji rast od 10,4 posto odnosno 5,1 milijardi kuna.
Ta kretanja odraz su povoljnih uvjeta na tržištu rada, odnosno rasta plaća i zaposlenosti tijekom proteklih 12 mjeseci, čemu je pridonijelo i okruženje niskih troškova financiranja uz visoke razine potrošačkog optimizma, ali i jednostavnija procedura odobravanja ovih kredita, ističu analitičari RBA.
"U nadolazećim mjesecima biti će aktivni moratoriji na otplatu kredita građana i poduzetnika, čiji je bonitet ozbiljno narušen uslijed pandemije koronavirusa. Banke neće poduzimati mjere prisilne naplate duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita. Uz to, potražnja za kreditima će uslijed rasta nezaposlenosti i neizvjesnosti zamjetno pasti", zaključuju u svojoj analizi.
Mreža potrošača Hrvatske: I u ovoj krizi glavni teret će ponijeti potrošači
Mreža potrošača Hrvatske u četvrtak je ocijenila kako je sve jasnije da će i u ovoj krizi, izazvanoj pandemijom koronavirusa, kao i u svim krizama, glavni teret ponijeti potrošači na svojim leđima, posebno najugroženiji: umirovljenici, nezaposleni, blokirani...
"Retorika socijalne osjetljivosti i brige za građane (potrošače) ističe se u svim javnim nastupima i zagovaranjima javnog sektora, no praksa je poražavajuća, te je opravdana bojazan da će od izravnih posljedica, a ne bolesti pandemije stradati više ljudi, nego u pandemiji", poručili su iz Mreže potrošača.
Smatraju da je moratorij na ovrhe pokazao apsurd hrvatskog otimanja novca potrošačima, a vladi zamjeraju i zbog odluke da se zaustave svi javni natječaji za financiranje udruga.
Smeta ih što se ovrhe provode po dva zakona, Ovršnom zakonu i Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kako vjerovniku više odgovara, što je suprotno načelima politike zaštite potrošača da se primjenjuju odredbe koje su povoljnije za potrošače.
"Rješenja vladajućih je da su na određeno zaustavljene ovrhe samo temeljem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, ali ne i Ovršnog zakona, pa se u naravi dogodilo da na umirovljenicima i zaposlenim potrošačima ovrhe nisu zaustavljene, već se uredno provode, dok se političari u Saboru nadmeću u retorici 'brige za potrošače' i 'socijalnoj osjetljivosti'", istaknuli su.
Također, upozorili su i da su zaustavljeni ili čak poništeni svi javni natječaju za sufinanciranje udruga.
"Štednja" na civilnom sektoru je najveća greška koju javni sektor može napraviti, ocijenili su i dodali da se bez poništavanja javnih natječaja moglo evaluacijom odabrati projekte koji doprinose ublažavanju posljedica krize.
I laiku je jasno se, da u ovoj situaciji, projekti 'obilježavanja obljetnica', nekih sportskih manifestacija, nekih kulturno-zabavnih događanja, seminara, ….. znači aktivnosti koje se ne mogu realizirati zbog zabrane okupljanja ljudi, mogu provesti na druge načine, primjerice, preko online platformi. Ali, primjerice, udruge paraplegičara, distrofičara, multiplaša, oboljelih od malignih bolesti, djece s posebnim potrebama i sl. su zaista posebno važne u ovim kriznim vremenima i njihovo gašenje (ne sufinanciranje) je pokušaj „ubojstva s predumišljajem“, priopćili su iz Mreže potrošača.
Isto je, istaknuli su, s udrugama za zaštitu potrošača, gdje su neselektivno zaustavljeni ili poništeni svi javni natječaj, a po zakonu zaštiti potrošača, te udruge se ne mogu sufinancirati iz drugih izvora, pa su ugašena sva savjetovališta za zaštitu potrošača osim projekta Međimurski info centar potrošača jer troškove pokrivaju aktivisti udruge.
"Mogu li udruge za zaštitu potrošača, na zahtjev potrošača na informacijom ili pomoći u zaštiti potrošačkih prava odgovoriti potrošaču da savjet pričeka dok pandemija koronavirusa prođe", pitali su iz Mreže potrošača Hrvatske i ustvrdili da marginalizacija ili gašenje civilnog sektora neminovno vodi ka diktaturi.