U posljednjih nekoliko dana zabilježeni su ozbiljni napadi na civilne brodove u zapadnom dijelu Crnog mora, u blizini Rumunjske i Bugarske. 5. listopada u rumunjskoj ekskluzivnoj gospodarskoj zoni napadnut je Royad Mammadov, brod u turskom vlasništvu pod zastavom Svetog Kristofora i Nevisa, koji je prevozio kukuruz iz Ukrajine prema Italiji. Nakon udara dronom izbio je požar, a brod je potom potonuo; dvoje članova posade je poginulo, dok je 11 spašeno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdio je da su brod pogodila dva ruska drona, dok ruska strana tada nije komentirala slučaj, a rumunjske vlasti nisu službeno potvrdile tko je odgovoran za napad.
Dan poslije, 6. listopada, dva trgovačka broda napadnuta su dronovima u bugarskoj ekskluzivnoj gospodarskoj zoni, oko 130 kilometara od obale. Alfa Watan, brod pod zastavom Toga, pretrpio je teška oštećenja i potonuo, a njegova posada ostala je nestala; bugarske vlasti 7. listopada obustavile su potragu jer nije bilo tragova preživjelih. Drugi brod, Able, pod zastavom Palaua, pogođen je i zapalio se, ali je svih 18 članova posade spašeno, pri čemu su dvojica teško ozlijeđena.
Bugarski premijer Rumen Radev napad je nazvao neprihvatljivim kršenjem međunarodnog i pomorskog prava, ali je isprva rekao da se ne može utvrditi jesu li dronovi bili ruski ili ukrajinski. Zelenski je, međutim, ustvrdio da je napad izvela Rusija kombinacijom pomorskih i zračnih dronova, dok Moskva zasad nije preuzela odgovornost niti je javno potvrdila da je izvela napad.
Vanjskopolitički analitičar i nekadašnji vojni izaslanik Hrvatske u Rusiji Marinko Ogorec nije iznenađen havarijama u Crnom moru jer je ono aktivno bojište Rusije i Ukrajine.
- Ti napadi ne bi trebali nikoga iznenaditi jer je Crno more bojište u agresiji Rusije na Ukrajinu. Ovo je posljedica rata Rusije i Ukrajine gdje oboje pokušavaju jedni drugima spriječiti izvoz svega, a ne samo žitarica, znači svega što obje države proizvode i transportiraju brodovima. Ukrajina je tu u slabijoj poziciji jer je Rusija blokirala i razorila veliki dio ukrajinskih lučkih kapaciteta i sada je jedni i drugi napadaju brodove koji dovoze ili izvoze robu u te zemlje. S druge strane, ne vidim razloge za aktivaciju NATO članaka 4. ili 5., zbog toga što su brodovi napadnuti van teritorijalnih voda Bugarske i Rumunjske - rekao je Ogorec.
Rat gradova
Rusija posljednjih mjeseci sve više prilagođava taktiku napada na Ukrajinu, s naglaskom na dugotrajne valove dronova i projektila usmjerene na gradove, energetsku infrastrukturu i civilne ciljeve. Umjesto pojedinačnih velikih udara, napadi se sve češće izvode u kombiniranim i višesatnim valovima, s ciljem iscrpljivanja ukrajinske protuzračne obrane i stvaranja pritiska na stanovništvo.
- To nije posljedica zastoja na bojištu jer Rusija tamo i dalje ima inicijativu i pokušava probiti Ukrajinu kod Kramatorska i Slavjanska. Ovi napadi na Kijev i druge gradove koji podsjećaju na rat gradova Iraka i Irana 80-ih, dopuna su ruskom pritisku na istoku Ukrajine. Možda bi bilo preciznije reći bitka infrastrukture jer nema takvog neselektivnog gađanja civila kao što su Iran i Irak radili 80-ih. Napadi na Kijev i gradove su dopuna Rusima za napade na bojišnici i dodatno opterećuju Ukrajinu. Jedni drugima razaraju kritičnu infrastrukturu, Ukrajinci gađaju ruska energetska postrojenja kojima Moskva financira rat, a Rusi gađaju kritičnu infrastrukturu u Ukrajini kako bi onemogućili njeno funkcioniranje kao države. Gađaju se skladišta, spremnici energenata, goriva, trafostanice, dalekovodi, mostovi sve ono što Ukrajini treba da funkcionira. To su ciljevi Rusije - rekao je Ogorec i naglasio problem Ukrajine koja ne može proizvoditi rakete u istoj mjeri i istom brzinom kao Rusija.
- Taj omjer je nerazmjeran. Ukrajinski protuzračni sustavi su znatno prorijeđeni i tu je Rusija trenutačno u prednosti. Što se tiče operacije Vivaldi ona još uvijek traje, sudeći po imenu ima četiri faze kao četiri godišnja doba. Ukrajinci su iznenadili Ruse, zarobili 200-250 vojnika, ali to nije operacija koja mijenja tijek rata. Ukrajinci jesu iznenadili Ruse, ali to je na operativnoj razini, ne strateškoj. Treba voditi računa da ta operacija još traje. Problem Ukrajine je i nedostatak ljudstva gdje moraju preusmjeravati snage iz jednog bojišta na drugo, a to se javlja problem rotacije. Ukrajinski vojnici provode previše vremena na prvoj crti bez rotacija i zamjena sa svježim trupama. Problem je zona smrti, tamo nema klasične bojišnice, nego imate sivu zonu, jedan teritorij koji kontroliraju i nadziru dronovi koji prate i najmanji pomak. Sve što se pomakne odmah postane meta.
Hibridno ratovanje
Europska unija priprema se za veliki hibridni napad u kojem bi poginulo više građana, što prema riječima petorice diplomata i dužnosnika EU-a izgleda sve izglednije, piše Politico.
Jedan od diplomata iznio je grozomorno predviđanje po kojem se žrtve ne mogu isključiti.
- S obzirom na opseg i razmjere ruskog djelovanja, prije ili kasnije gotovo je neizbježno da će biti žrtava. Čista je sreća što ih dosad nije bilo - rekao je.
- Kada se priča o hibridnom ratovanju tu je uključeno sve, podmetanje bombi, požari u tvornicama, kognitivno ratovanje, informacijsko ratovanje, miješanje u izbore, sabotaže, atentati, destabilizacije. Sve što može destabilizirati jednu državu, danas se naziva hibridnim ratovanjem. To se može provoditi i konvencionalnim snagama sve do kriminalnih organizacija. Mislim da bi bilo najpametnije europskim čelnicima da počnu pregovarati s Rusijom. Oni moraju pregovarati s njima kako bi se postigao barem prekid vatre, barem da ljudi prestanu ginuti - rekao je Ogorec i dodao da EU ne shvaća pregovore ozbiljno.
- Rusi pregovore shvaćaju ozbiljno i imaju svoje zahtjeve. EU još nije krenula s time. Nažalost, i dalje ne vidim kraj rata u Ukrajini. Nije ni blizu jer svi smatraju da mogu svoje ciljeve postići vojnim putem i tu za pregovore nema mjesta. Nemoguće je da se Rusija povuče s teritorija koje je okupirala, jer to bi za Moskvu bila kapitulacija. To se neće dogoditi. Zapad bi pregovore s Rusima trebao početi prihvaćanjem stanja na terenu jer stanje na terenu diktira oblike pregovora - zaključio je Ogorec.