Veliku štetu u nevremenu koje je prošloga tjedna pogodilo našu zemlju pretrpjeli su i poljoprivrednici, od uništenih usjeva i plastenika do oštećene infrastrukture bez koje nema proizvodnje. No, poljoprivrednici upozoravaju i na nešto što smatraju još većim problemom, spor i nedostatan sustav pomoći. Zbog sve češćih klimatskih ekstrema, ovakve situacije više nisu iznimka nego novo pravilo kojem se očito moramo prilagoditi. O svemu tome govorio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak.
Majdak je uvodno iznio kako je olujno nevrijeme pogodilo sjeverozapad Hrvatske, a većinom su stradale povrtne kulture koje se uzgajaju u plasteničkoj proizvodnji. Vezano za Zagreb i stradale povrtlare, ukupno je na području grada u Upisnik poljoprivrednika upisano 6.413 poljoprivrednika, od čega preko 300 povrćara, a oni koji proizvode u okviru svojih plastenika povrće to rade na preko 35 hektara, što je Majdak ocijenio kao značajnu površinu u proizvodnji za Zagreb jer povrće iz ovih plastenika u dobroj mjeri snabdijeva u okviru kratkih lanaca opskrbe tržnice u gradu, ali i okolici.
- Čudi me kako Grad Zagreb, koji u 2026. u proračunu na raspolaganju ima 3.077.158.730 eura, za sektor poljoprivrede izdvaja tek 1,5 milijuna eura, što je zanemarivih 0,05 posto ukupnog proračuna. S druge strane za udruge civilnog društva Grad Zagreb izdvaja 1,5 posto proračuna i ovaj proračun raste, a proračun za poljoprivredu stagnira- kaže Majdak koji je pozvao Grad Zagreb da poveća proračun za poljoprivredu. Majdak napominje također kako je od strane ministarstva u posljednje tri godine u više navrata predloženo da Zagreb prema ABER Uredbi pripremi svoj program potpore koji bi bio usmjeren prema stradalim poljoprivrednicima.
Također, na sastanku u ponedjeljak zagrebačkim povrćarima je objašnjeno kako oni nisu u nepovoljnom položaju u odnosu na ostale stradale poljoprivrednike, te je Majdak predložio Tomislavu Tomaševiću, gradonačelniku Zagreba, da njihovo povjerenstvo krene s popisom šteta na plastenicima, sukladno Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Pozvao je Grad proglasi elementarnu nepogodu u sektoru povrtlarske u zatvorenom prostoru ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave za najmanje 30, odnosno rod koji bi nakon popisa šteta mogao biti umanjen za najmanje 30 posto u odnosu na prethodni trogodišnji prosjek. Ovaj postupak će verificirati stradale poljoprivrednike s područja grada da se prijave i na intervenciju 73.02. Obnova poljoprivrednog potencijala, a nakon proglašenja nepogode Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva će otvoriti natječaj za ovu intervenciju. Državni tajnik je također naglasio kako ministarstvo među prvim zemljama članicama EU kroz izmjene Strateškog plana ZPP-a kreira u suradnji s Europskom komisijom novu intervenciju u okviru koje bi sredstva bila usmjerena prema naknadi nastale štete uslijed prirodnih nepogoda kod poljoprivrednika.
Majdak je također podsjetio kako je Vlada RH u sklopu 10. paketa pomoći građanima i gospodarstvu izdvojila sredstva u iznosu 28 mil. eura za poljoprivrednike i ribare u sklopu potpore za proljetnu sjetvu i sadnju za prvih 20 ha za ratarske kulture, ali i za povrće i voće. Uz to i moratorij na kredite u poljoprivredi u razdoblju od 6 mjeseci za HBOR i Hamag-BICRO kredite u okviru 640 mil. eura. Uz ove mjere Vlade Rh, u provedbi su financijski instrumenti za obrtna sredstva, te uskoro kreću i paketi za kredite s umanjenjem glavnice do 40 posto za značajne investicije u preradi i doradi u stočarstvu i ratarstvu.
Sektor povrća u RH je na razini samodostatnosti od 48 posto te je potrebno uz financiranje proizvodnje i prerade preventivno djelovati (zaštitne mreže, navodnjavanje i dr.) kako bi spriječili daljnje gubitke u proizvodnji te sa svih razina osigurati sredstva za naknadu gubitka prinosa i dohotka stradalih poljoprivrednika, i na državnoj, ali i na županijskim te gradskim i općinskim razinama. Grad Zagreb definitivno može izdvojiti daleko više za pomoć svojim poljoprivrednicima.