Nakon propalog natječaja za uklanjanje oko 650 tona nezakonito odloženog neopasnog otpada u Gospiću, država najavljuje novi potez. Sanacija bi trebala krenuti vrlo brzo, a zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša najavio je da bi javnost već vrlo skoro trebala doznati detalje tzv. opcije B.
On je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno rekao kako će se, nakon što je Tabak Grupa odustala od uklanjanja otpada, u dogovoru s Vladom primijeniti alternativno rješenje.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Vrlo skoro, čak možda i sutra, ćete saznati o čemu se radi - rekao je Budiša, ne želeći zasad otkriti detalje. Poručio je tek da bi sanacija trebala početi vrlo brzo.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković potvrdila je da su se stekli uvjeti za primjenu interventnih mjera prema članku 11. Zakona o gospodarenju otpadom. Precizniji rokovi trebali bi biti poznati tijekom sljedećih dana.
Prema njezinim riječima, početak radova očekuje se otprilike u roku koji je ranije bio predviđen nakon donošenja odluke o financiranju, koja više nije na snazi.
Istaknula je da je Vlada još u srpnju prošle godine izmijenila Plan gospodarenja otpadom nakon što je osiguran novac za pokretanje nekoliko projekata koji su nakon javnog poziva proglašeni prioritetnima. Među lokacijama onečišćenima nezakonitim aktivnostima su Gospić, Poznanovec, Samobor, Pazin i Benkovac.
Benkovac sljedeći na redu
Ministrica je najavila i da će Benkovac biti sljedeća lokacija za koju će se pokrenuti službeni postupak sanacije.
Za Pazin i Samobor već su izrađeni planovi sanacije jer su se tamo pripremne aktivnosti mogle odmah pokrenuti. Na ostalim lokacijama postupci su se odvijali sporije zbog istraživanja i drugih procesa koji su prethodno morali biti završeni.
Za Benkovac bi tijekom sljedećih dana trebala biti donesena službena odluka o sanaciji. U njoj bi trebali biti navedeni detalji o vrstama i procijenjenim količinama otpada, na temelju provedenih vještačenja.
Vučković je pritom naglasila da se zbog različitog sastava otpada količine i struktura zasad mogu samo procijeniti te da će tijekom sanacije biti potrebne dodatne analize.
Grmoja: Kako je 1700 kamiona uopće prošlo granicu?
U emisiji se razvila i žestoka politička rasprava o odgovornosti institucija.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja ocijenio je da rasprava o spalionicama i mogućem osnivanju "zelene policije" odvlači pozornost od ključnog problema – kako je moguće da je sustav dopustio da ogromne količine otpada završe na području Hrvatske.
- Prvo treba pitati kako je moguće da je 1700 kamiona otpada prešlo hrvatsku granicu te da je otpad protuzakonito odložen u zemlju i onečistio tlo i podzemne vode u Gospiću - rekao je Grmoja.
Pozvao se na službena vještačenja prema kojima su u otpadu i podzemnim vodama u blizini odlagališta pronađene PFAS tvari i mikroplastika.
Grmoja je pritom prozvao institucije zbog ranijih tvrdnji da nema dokaza o onečišćenju podzemnih voda. Ustvrdio je da je sada dokaz o onečišćenju potvrđen te otvorio pitanje političke i institucionalne odgovornosti.
- Tko je odgovoran, tko je zakazao i zašto se ovo dogodilo? - upitao je Grmoja.
Iznio je i teške optužbe na račun tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, tvrdeći da je primio 500.000 eura mita i time ugrozio zdravlje hrvatskih građana. Riječ je o Grmojinim tvrdnjama iznesenima tijekom televizijske rasprave, koje u dostavljenom materijalu nisu popraćene dodatnim dokazima.
Zmajlović: Imamo zakone, ali sustav ne funkcionira
Bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović složio se da su institucije postupale, ali smatra da nisu ostvarile rezultat koji se od njih očekivao.
Podsjetio je da je Državni inspektorat još 2022. nadzirao lokaciju u Gospiću. Prema njegovim riječima, postrojenje je imalo dozvolu za obradu 100 tona otpada dnevno, dok su inspektori na lokaciji pronašli nekoliko tisuća tona otpada.
- Nije sve u propisima. Možemo imati najbolje zakone i pravilnike, ali ako nema odgovarajuće kontrole i ako je sustav korumpiran, događaju se slučajevi poput Gospića - rekao je Zmajlović.
Smatra da se, osim same sanacije, mora otvoriti i pitanje političke odgovornosti. Upozorio je da vlast koja godinama vodi državu snosi odgovornost i za ljude koje postavlja na čelne položaje u institucijama.
- Ovo je nezapamćena ekološka katastrofa. Nije riječ samo o sanaciji tla i vode nego i o obnovi ugleda institucija i povjerenja građana, a to će trajati godinama", kazao je.
Zmajlović je kritizirao i dosadašnji pristup Vlade te ustvrdio da konkretan plan sanacije Gospića još nije predstavljen javnosti.
Budiša: Onečišćeno je plitko podzemlje, ne i vodonosnik
Mirko Budiša odbacio je dio tvrdnji o stanju voda i naglasio da rezultate analiza trebaju tumačiti stručnjaci, a ne političari.
Prema njegovim riječima, važno je razlikovati plitke podzemne, odnosno procjedne vode od dubljeg vodonosnika iz kojeg se crpi voda za Gospić i šire područje Ličko-senjske županije.
Ispod odlagališta, do dubine od približno 30 metara, nalaze se plitke podzemne vode, dok se vodonosnik iz kojeg se crpi voda nalazi na dubini između 130 i 300 metara.
U posljednjim analizama u plitkim podzemnim vodama pronađene su PFAS tvari, teški metali i drugi spojevi. Budiša, međutim, tvrdi da prema nalazima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dublji vodonosnik nije kontaminiran.
Dodao je da se kvaliteta zraka kontinuirano prati te da nema dokaza o njegovu onečišćenju, dok Institut za vode "Josip Juraj Strossmayer" prati kvalitetu površinskih voda.
Ipak, upravo zbog potvrđenog onečišćenja plitkog podzemlja sanaciju treba provesti što prije.
- Zakopani otpad prekrit ćemo vodonepropusnom folijom kako bismo spriječili prodiranje oborinskih voda, a time i unos onečišćujućih tvari u plitke tokove podzemnih voda - objasnio je Budiša.
Dok se čeka objava detalja alternativnog rješenja, slučaj Gospića tako ostaje jedno od najvećih pitanja hrvatskog sustava gospodarenja otpadom. Država sada mora pokazati ne samo kako će ukloniti otpad nego i kako će spriječiti da se sličan scenarij ponovi na drugim lokacijama.