Europski parlament usvojio je u srijedu izvješće o Srbiji u kojem upozorava da je put zemlje prema članstvu u Europskoj uniji ozbiljno usporen. Zastupnici poručuju kako se reformski proces ne može svesti samo na donošenje zakona, nego da Srbija mora pokazati stvarne rezultate u provedbi reformi i usklađivanju s europskim vrijednostima. Izvješće je prihvaćeno s 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih, a europarlamentarci ističu kako i dalje postoji velik jaz između usklađivanja zakonodavstva s pravilima EU i njihove stvarne provedbe.
Poručili su da pregovori o članstvu mogu napredovati tek kada Srbija ostvari mjerljiv napredak u području vladavine prava, slobodnih i poštenih izbora, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, neovisnosti pravosuđa, slobode medija i funkcioniranja demokratskih institucija.
POGLEDAJTE VIDEO:
Zastupnici su izrazili zabrinutost zbog, kako navode, "popustljivog pristupa" prema Srbiji te pozvali Europsku komisiju da u slučaju nazadovanja reformi razmotri prilagodbu financijske pomoći iz pretpristupnih fondova. Podsjetili su i da je normalizacija odnosa s Kosovom jedan od ključnih preduvjeta za daljnji napredak.
Posebno su kritizirali bliske odnose Beograda s Rusijom i sve intenzivniju sigurnosnu i obrambenu suradnju s Kinom. Naglasili su da je potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući sankcije protiv Rusije, uvjet o kojem nema pregovora.
U izvješću se upozorava i na pad potpore građana članstvu u EU, za što zastupnici dijelom krive dugogodišnje protueuropske narative koje, kako navode, šire provladini mediji i dio srbijanskih dužnosnika. Zabrinutost izazivaju i višemjesečni masovni prosvjedi koji traju od studenoga 2024., zbog čega Europski parlament smatra da bi izlaz iz političke krize bili uistinu slobodni i pošteni izbori.
'Pristupanja Srbije u EU je zapravo u zastoju'
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, hrvatski zastupnik Tonino Picula, poručio je kako izvješće pokazuje da je proces europskih integracija Srbije praktički zaustavljen.
- Moje izvješće zaključuje da je proces pristupanja Srbije EU-u zapravo u zastoju, zbog nazadovanja demokracije, oslabljene vladavine prava, neprovođenja ključnih reformi i neusklađenosti s vanjskom politikom EU-a. Unatoč tome što kontinuirano ponavlja svoju stratešku opredijeljenost, srbijansko političko vodstvo dosad je pokazalo ograničenu političku volju za provedbu reformi i usklađivanje s vrijednostima i politikama koje su potrebne za pristupanje - rekao je Picula.
Na konferenciji za medije nakon glasovanja upozorio je da je stanje u Srbiji dodatno pogoršano tijekom protekle godine.
- Gotovo da nema područja u kojem je zabilježen značajniji napredak. Situacija u Srbiji, koja je već dugo zabrinjavajuća, dodatno se pogoršala zbog kontinuiranog slabljenja političkih prava i građanskih sloboda te sustavnog urušavanja institucija - rekao je Picula.
Istaknuo je kako Srbija više ne može voditi politiku balansiranja između Bruxellesa, Moskve i Pekinga.
- Vrijeme vođenja politike balansiranja između različitih svjetskih sila mora završiti. Ako želite postati članica Europske unije, morate napraviti jasan strateški izbor i uskladiti svoju vanjsku politiku s Europskom unijom - poručio je.
'Ne vidim nikakav napredak...'
Osvrnuo se i na bliske odnose Srbije i Kine, posebno na sporazum vladajuće Srpske napredne stranke s Komunističkom partijom Kine.
- Neprihvatljivo je da država koja želi postati članica Europske unije održava jednaku razinu političkih odnosa s Europskom unijom, Rusijom i Kinom. Takva politika više nije održiva - upozorio je Picula.
Govoreći o mogućem otvaranju novih pregovaračkih poglavlja, priznao je da ga zbunjuje optimizam Europske komisije.
- Iskreno, ne vidim značajan napredak Srbije između studenoga prošle i srpnja ove godine. Gdje Komisija vidi taj napredak, to je pitanje za njih - zaključio je Picula.
Podsjetimo, Europska komisija preporučila je otvaranje klastera 3 sa Srbijom, ocijenivši da je ostvaren napredak u dijelu reformi. No, prijedlog nije dobio jednoglasnu potporu država članica. Naime, protiv su bile Hrvatska, Nizozemska, Belgija, Finska, Švedska, Bugarska, Estonija, Litva i Luksemburg, pa je otvaranje klastera odgođeno.