Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Optuženi su u Srbiji, ignorirali su sudske pozive, a jedan od njih tvrdi da zločina nema jer Hrvatska nije bila priznata država. Pitanje je kako će se ispitati svjedoci iz Srbije jer ta država ignorira zamolnice za pravnu pomoć
Nakon 35 godina počelo je suđenje za raketiranje Banskih dvora 7. listopada 1991., a svima optuženima se sudi u odsutnosti jer su u Srbiji.
Istraga ovog ratnog zločina počela je 2017. godine, a ŽDO Zagreb je optužio Ljubomira Bajića (87), tadašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa, Slobodana Jeremića (77), načelnika za zračnu podršku, Đuru Miličevića (71), načelnika 105. lovačko - bombarderskog avijacijskog puka, Čedomira Kovačevića (75), referenta tadašnje kontraobavještajne službe pri nekadašnjem ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani te Ratka Dopuđu (69) i Damira Lukića (68), pilote koji su počinili napad. Bajić, Jeremić, Miličević, Kovačević i Dopuđa državljani su Srbije, dok Lukić ima državljanstvo Srbije i Hrvatske. Gotovo dvije godine su sudovi u Hrvatskoj pokušali detektirati primaju li optuženi i svjedoci u Srbiji uopće sudske pozive, a 2025. godine su se optuženi žalili na odluku da im se sudi u odsutnosti. Visoki kazneni sud je odbio te žalbe pa je suđenje krenulo.
U optužnici ih se tereti da je Jeremić Bajiću rekao za plan raketiranja Banskih dvora jer su imali informacije da će tamo biti Franjo Tuđman. A te informacije je prikupio Kovačević. Jeremić je istog dana helikopterom Gazela došao na aerodrom Udbina gdje je bio smješten 105. lovačko-bombarderski avijacijski puk RV i PVO te se sastao s načelnikom štaba i zamjenikom zapovjednika tog puka majorom Miličevićem. On je Jeremića u skladu s Bajićevom zapovijedi upoznao da Kovačević raspolaže s obavještajnim podacima o prostorijama u kojima bi se trebao nalaziti tadašnji hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Nakon toga, naredio je Dopuđi da kao pilot aviona Super Galeb s kopilotom Kovačevićem te Lukićem kao pilotom drugog aviona raketiraju Banske dvore.
Njih trojica su tog dana oko 15 sati doletjeli do Zagreba s aerodroma Udbina nakon čega su avionskim bombama MK-82 bombardirali Banske dvore u kojima se Tuđman trebao nalaziti sa Stjepanom Mesićem i Antom Markovićem, tadašnjim predsjednicima Predsjedništva SFRJ i Saveznog izvršnog vijeća SFRJ. No njih su se trojica iz prostorije koje je pogođena, makli netom malo prije toga. Lukića tužiteljstvo tereti da je na Banske dvore i objekte u blizini ispalio 16 raketa M-74 Munja kalibra 128 milimetara koje su pogodile objekte u blizini Banskih dvora. Uslijed bombardiranja i raketiranja poginuo je jedan civil, dok su jedan civil teže, a tri lakše ozlijeđena. Na Banskim dvorima i okolnim objektima nastala je šteta od gotovo 37 milijuna kuna.
Tužiteljstvo i obrane su sudu predložile dokazne prijedloge, i uglavnom su suglasni da se pročita dokumentacija u spisu. No obrana ne želi da se čitaju iskazi svjedoka nego da budu ispitani na sudu. I tu dolazimo do problema: Srbija ignorira hrvatske zamolnice za pravnu suradnju pa se ne zna kako će ispitati svjedoke i okrivljene koji žive u Srbiji. Obrana predlaže saslušanja videolinkom iz odvjetničkih ureda u Beogradu. Dok to ne riješe, krenut će s ispitivanjem svjedoka koji su dostupni sudu među kojima je i Vesna Škare Ožbolt, koja je bila u Banskim dvorima za vrijeme raketiranja.
Osumnjičenici su pozvani da iznesu obranu 14. rujna 2018., a nakon što se nisu odazvali, iako su dostave poziva bile uredne, 27. prosinca 2017. i 6. listopada 2020. su zamolbenim putem ispitani u Beogradu. Optužnica je podignuta 29. prosinca 2020. i ona je preko međunarodne pravne pomoći dostavljena optuženicima i oni su sudu dostavili odgovor na optužnicu. Bili su pozvani na sjednicu optužnog vijeća 30. rujna 2021. i to preko diplomatske dostave, no pozivu se nisu odazvali. Na sljedeću sjednicu optužnog vijeća 2. prosinca 2022. su pozvani samo branitelji optuženika, a nakon što se na onu raniju optuženici nisu odazvali iako su bili pozvani putem diplomatske pošte. Tog je dana optužnica i potvrđena, a odluka je preko oglasne ploče dostavljena optuženicima. Nakon potvrđivanja optužnice opet je određen istražni zatvor svim optuženicima te je 7. studenog 2022. opet raspisan i europski uhidbeni nalog. Optuženici su opet diplomatskim putem pozvali na raspravu 18. rujna 2023., no nisu se pojavili, a nije bilo ni sudskih povratnica. Slična stvar se dogodila i oko rasprave 3. rujna 2025., nakon čega je u studenom 2025. odlučeno da se optuženicima sudi u odsutnosti. Inače, optuženici su svojim odgovorima na optužnicu prigovarali što im uručena rješenja o provođenju istrage nisu napisana na srpskom jeziku i ćirilici, a Bajić je tvrdio i da ne može iskazivati jer ima obvezu čuvanja vojne tajne pa nije ispitan tijekom istrage, odnosno prije podizanja optužnice, što je njegovoj obrani bilo sporno. On sam pak u izjavi za hrvatske medije nakon podizanja optužnice kazao je da je tog listopadskog dana 1991. samo - izvršavao zapovjedi.
Kada se očitovao o optužnici Bajić je napomenuo i da Hrvatska 7. listopada 1991. još nije bila međunarodno priznata država, već federalna jedinica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).
- U prvoj polovini 1991. pripadnici MUP-a Hrvatske u 268 slučajeva grubo su nasrnuli na integritet pripadnika JNA i članova njihovih obitelji. U siječnju 1991. Uprava za sigurnost JNA dokumentirala je ilegalno naoružavanje Hrvatske preko Mađarske i Kopra. Stjepan Mesić je tada izjavio: "Što ste mislili, da ćemo uvoziti nalivpera?"- naveo je Bajić u svom očitovanju na optužnicu koje je da na beogradskom sudu.
Opisao je i kako je stvaran ZNG, ali i da je MUP Hrvatske tad radio, po njemu, problematične stvari.
- Hrvatski MUP je 27. lipnja 1991. minirao prilazne puteve zračnoj luci Pleso. Nadalje, 29. lipnja nastavili su provocirati pripadnike JNA u Zagrebu, 2. srpnja otvorena je vatra na Mostu mladosti u Zagrebu na tri motorna vozila JNA, 15. srpnja identificirano je 30 snajperista koji su kontrolirali kretanja unutar ondašnje vojarne Maršal Tito u Zagrebu (današnja vojarna 1. gardijske brigade Tigrovi op.a.). U ranim jutarnjim satima 17. srpnja u zrak je na nekoliko mjesta dignuta pruga Vrhovine-Ličko Lešće... Franjo Tuđman je 12. rujna 1991. donio naredbu o blokadi vojarni JNA što je podrazumijevalo isključivanje struje, vode i plina, te inzistiranje na predaji i napade na sve objekte JNA - naveo je u očitovanju na optužnicu.
Tvrdio je i da je u tom trenutku započeo "građanski rat za istrebljenje i stvaranje nove države, ali i da je to "bio rat rukovodstva Hrvatske na čelu s Franjom Tuđmanom za promjenu teritorijalnog suvereniteta SFRJ". Bajić je tvrdio i da je "JNA preko generala Veljka Kadijevića tražila prekid vatre no Tuđman je samo pismeno pristajao na to dok u stvarnosti ništa nije poštivao".
- Slijedom svega toga, Franjo Tuđman i objekti koje je on koristio za rukovođenje predstavljali su u smislu Ženevskih konvencija i Dopunskih sporazuma legitiman vojni cilj, odnosno isključena je protupravnost njegovog ubojstva. Zato ono što je navedeno u optužnici nije kazneno djelo. Banski dvori su bili legitimni vojni objekt jer neutralizacija osobe koja zapovijeda oružanim formacijama druge strane u oružanom sukobu predstavlja opravdanu vojnu potrebu, a ubojstva u oružanoj borbi ne smatraju se zločinom. Riječ je o doktrini ‘obezglavljivanja neprijatelja’ koja je vladajuća doktrina u ratnim operacijama NATO saveza čiji je Republika Hrvatska sada član - zaključio je.
No DORH i Republika Hrvatska nemaju takav stav jer je to bio dio borbe za hrvatsku neovisnost, koja je dan nakon i proglašena u Hrvatskom saboru.
24sata © 2026
