Ukupno 122 zastupnika Europskog parlamenta uputila su pismo čelnicima Europske unije u kojem ih pozivaju da hitno obnove pregovore o korištenju zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. Inicijativa je dobila novi zamah početkom rujna 2026. godine, u trenutku kad se Kijev suočava s proračunskim manjkom od 23 milijarde eura za obranu, a države članice sve više oklijevaju s izdvajanjem dodatnih sredstava iz svojih proračuna.
U pismu poslanom čelnicima Europske komisije i Vijeća, u koje je Euronews imao uvid, zastupnici ističu kako Moskva mora platiti štetu nastalu u ratu. Time su podržali novu inicijativu koju su krajem kolovoza pokrenule četiri članice EU s ciljem deblokade više od 200 milijardi eura imovine ruske središnje banke, koja je zamrznuta na teritoriju Unije od početka invazije 2022. godine.
Prijedlog su potpisali zastupnici iz gotovo svih političkih grupacija, od pučana (EPP) i liberala (Renew Europe) do socijalista (S&D), zelenih, konzervativaca (ECR) i ljevice. Inicijativu su predvodili liberalni zastupnici Karin Karlsbro, Nathalie Loiseau i Petras Auštrevičius, a pridružile su im se i države poput Švedske, Poljske, Nizozemske i Španjolske, koje zagovaraju nastavak rasprave.
Plan o korištenju ruske imovine nije nov, no propao je na summitu čelnika u prosincu 2025. godine jer se države članice nisu mogle dogovoriti o deblokadi sredstava. Glavni razlog bio je strah od pravnih posljedica i potencijalne financijske nestabilnosti. Umjesto toga, Unija je odobrila zajam od 90 milijardi eura za pomoć Ukrajini, financiran zajedničkim zaduživanjem.
Međutim, zastupnici sada upozoravaju da to neće biti dovoljno. Procjene pokazuju kako je šteta koju je Rusija prouzročila u Ukrajini već premašila 600 milijardi eura, zbog čega se traže kreativna rješenja za financiranje obrane i buduće obnove.
Belgija glavna prepreka
Najveći dio zamrznute ruske imovine, oko 190 milijardi eura, nalazi se u Belgiji, gdje je sjedište financijske institucije Euroclear. Upravo je belgijska vlada najglasniji protivnik plana, strahujući od ruskih tužbi i narušavanja povjerenja u euro kao rezervnu valutu. Zabrinutost su iskazale i druge zemlje, među kojima su Italija, Bugarska i Malta, kao i Europska središnja banka, koja je upozorila na moguće negativne posljedice za europska financijska tržišta.
Protivnici plana tvrde da bi konfiskacija imovine suverene države prekršila načela međunarodnog prava. S druge strane, pritisak raste i izvan EU. Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) također je nedavno pozvala na korištenje ruske imovine, tvrdeći da bi takav potez bio zakonita protumjera prema međunarodnom pravu.
Kako bi se zaobišle pravne prepreke i odgovorilo na zabrinutost Belgije, zastupnici u pismu predlažu da se imovina prenese iz Eurocleara u novi, poseban instrument ili fond pod kontrolom EU.