Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u četvrtak da je duboko uvjeren da je Hrvatska spremna započeti proces uvođenja eura, da će država od toga imati imati znatne i trajne koristi, dok će troškovi uglavnom biti niski, u najvećoj mjeri jednokratni.
- Hrvatska je, po mom dubokom uvjerenju, spremna započeti proces uvođenja eura, dosegnuli smo relativno visok stupanj realne konvergencije, već više od dva desetljeća održavamo nisku inflaciju i stabilan tečaj, imamo jako dobre rezultate glede proračunske, fiskalne konsolidacije - kazao je premijer na početku sjednice Vlade na kojoj se raspravlja o Strategiji uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Preostao je još, kako je kazao, kriterij smanjenja javnog duga. Na kraju prošle godine udjel tog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao je na 78 posto, a očekuje se, kaže Plenković, da će do 2021. godine pasti na 65 posto.
- To jasno govori da Vlada vodi odgovornu ekonomsku politiku - kazao je Plenković.
Istaknuo je kako strategija temeljito analizira ekonomske koristi i troškove uvođenja eura, te opisuje i predstavlja brojne aktivnosti i politike koje će se poduzimati u predstojećem razdoblju.
- Važno je da javnost zna da analiza jasno utvrđuje da ćemo kao država imati znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti niski, u najvećoj mjeri jednokratni - istaknuo je Plenković.
Naveo je da će se uvođenjem eura smanjiti rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi.
- Sve to trebalo bi pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećanju obujma investicija i jačanju otpornosti financijskog i gospodarskog sustava na različite oblike poremećaja - istaknuo je premijer.
Dodao je i da treba puno raditi na senzibiliziranju javnosti o ovoj temi, a za provedbu ove strategije bit će osnovano i Nacionalno vijeće za uvođenje eura.
- U strategiji se ne navodi ciljani datum uvođenja eura, ali znamo točno koji su koraci pred nama - zaključio je premijer.
'Vjerujem da će se nagodba za Agrokor postići do kraja zakonskog roka'
Plenković je komentirao i odluku Ustavnog suda o lex Agrokoru prema kojoj je taj zakon u skladu s Ustavom.
- Na tragu svih napora koji su poduzeti proteklih 14 mjeseci svi dionici trebaju dati svoj maksimum da se do kraja zakonskog roka postigne nagodba. Očekujem visoki stupanj odgovornosti i vjerujem da će Izvanredna uprava pronaći dovoljno snage i umješnosti da se u dinamici u tjednima pred nama taj veliki posao i realizira - rekao je Plenković.
Dalić: Moguće jednokratno povećanje cijena od 0,2 do 0,4 posto
Martina Dalić rekla je, predstavljajući Prijedlog odluke o donošenju Strategije za uvođenje eura, kako je, iako je to prvenstveno ekonomsko pitanje, jasno da će za to trebati izgraditi i političku podršku država članica.
- Hrvatska je ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura - rekla je Dalić, dodajući da je Hrvatska visoko eurizirana zemlja. Kao najveću korist istaknula je uklanjanje valutnog rizika.
- S druge strane, troškovi se smatraju jednokratnima. Naravno, možda perceptivno najveći trošak je gubitak samostalnosti monetarne politike. Međutim, u stvarnosti ona je i danas u značajnoj mjeri ograničena zbog činjenice da je cjelokupni financijski sustav visoko euriziran - rekla je Dalić.
U strategiji je procijenjeno da je moguće jednokratno povećanje cijena od 0,2 do 0,4 posto, također je rekla Dalić, dodajući da će smjerati da taj učinak na cijene bude minimalan.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je da u potpunosti podržava Strategiju te da ulaskom u eurozonu Hrvatska zadnju stepenicu punopravnog pristupanja Europskoj uniji.
- Hrvatska sa svojom strukturom kao otvorena mala ekonomija ima sve interese da eurozoni što prije pristupi - rekla je Pejčinović Burić.
Ovo su slovenska iskustva uvođenja eura
Hrvati u prosjeku svakih osam godina mijenjaju valutu. Od 1991. pa do danas, odnosno u proteklih 26 godina, to smo učinili tri puta. Do prosinca 1991. plaćali smo jugoslavenskim dinarima. Hrvatski dinar je kao sredstvo plaćanja uveden 23. prosinca 1991. godine u zamjenu za jugoslavenski dinar, i to u omjeru 1:1. Hrvatska kuna je službena valuta od 30. svibnja 1994. godine. Nju ćemo uskoro zamijeniti eurom, zajedničkom valutom Europske unije.
Iskustva susjednih zemalja pokazuju da uvođenje eura ima i nedostataka.
Slovenija je euro uvela prije deset godina. Uvođenje eura za slovensko gospodarstvo koje se bazira na izvozu bez dvojbe je bilo korisno. Prvo što su osjetili kao potrošači odmah po uvođenju europske valute bilo je poskupljenje kave, alkohola i cigareta. Trgovci su cijene zaokruživali na gore. Iako im se odmah nakon uvođenja eura kava za euro činila užasno skupom, danas nikome nije neuobičajeno platiti kavu 1,5 eura. Cijene su od ulaska u EU, od 2004., do danas u prosjeku narasle za manje od 25 posto, na što je utjecala i kriza.
No isto tako, prosječne plaće u tom razdoblju su se povećale za oko 46 posto. Prosječna bruto plaća je 2007. godine iznosila je 1350 eura, a u 2016. nešto iznad 1600 eura bruto. Slovenci si danas mogu priuštiti puno više nego prije ulaska u ekonomsku i monetarnu uniju. Recimo, na godišnji odmor redovito odlazi 68 posto Slovenaca, a to je za tri postotna boda više nego 2005. godine.
Ipak, ulazak u EU i kasnije uvođenje eura pratilo je i povećanje socijalnih razlika. Godine 2005. je ispod praga siromaštva živjelo 238.000 Slovenaca, a do 2015. godine ta brojka je skočila na 287.000, što je više od ukupnog broja stanovnika Ljubljane.
Prema slovenskim iskustvima, uvođenje eura sigurno olakšava život građanima jer posebno snižava transakcijske troškove na putovanjima, vrijednost robe i utječe na cjenovna prilagođavanja unutar EU, a osim toga je faktor stabilnosti jer djeluje u širokom prostoru EU i kao svjetska valuta ima pozitivan utjecaj na platnu bilancu zemlje. No na kratak rok sigurno unosi određene inflacijske pritiske, iako danas, kad je inflacija niska, nisu opasni.
Od 2006. do 2015. cijene su u Sloveniji rasle, ali i Slovenija je tada imala najvišu inflaciju u eurozoni od 20,2 posto, dok je u eurozoni ona iznosila 15,2 posto.
Prednosti i mane uvođenja eura u Hrvatskoj
Petar Vušković, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, napravio je krajem prošle godine za 24sata analizu prednosti i mana uvođenja eura u Hrvatskoj.
Kao prvu prednost navodi da euro stvara prilike za rast investicija i povjerenje inozemnih partnera, stvara lakšu usporedivost cijena za investitora te povoljniju investicijsku klimu. Uvođenjem eura, nadalje navodi Vušković, smanjila bi se cijena kredita jer nema valutnog rizika.
Kamatna stopa na kredite bi bila najmanje jedan postotni bod niža kad bismo bili u eurozoni. Kao nedostatak navodi jednokratni operativni trošak uslijed konverzije i financijski trošak koji se odnosi na informatičku opremu, prilagodbu bankomata za euro, tiskanje cjenika s cijenama u eurima, informiranje, administraciju uslijed prilagodbe pojedinih dokumenata...
- Na rast plaća utječu drugi faktori, kao što su konkurentnost poduzeća, produktivnost rada, rast pojedinog gospodarskog sektora, odluka vlasnika poduzeća da se ostvareni dohodak preraspodijeli u korist povećanja plaća... Kad se plaće budu konvertirale u euro, dobit ćemo tek nominalno manje plaće. Za prosječnu plaću u Hrvatskoj od 6025 kuna dobit ćete oko 800 eura - zaključio je Vušković.