U euru (ni)je spas: Krediti će biti jeftiniji, a cijene će rasti...

Hrvati u prosjeku svakih osam godina mijenjaju valutu. Od 1991. pa do danas, odnosno u proteklih 26 godina, to smo učinili tri puta. Do prosinca 1991. plaćali smo jugoslavenskim dinarima. Hrvatski dinar je kao sredstvo plaćanja uveden 23. prosinca 1991. godine u zamjenu za jugoslavenski dinar, i to u omjeru 1:1. Hrvatska kuna je službena valuta od 30. svibnja 1994.

Nju bismo uskoro trebali zamijeniti eurom, zajedničkom valutom Europske unije, čija smo članica već četiri godine. HNB i Vlada tvrde da što prije moramo prijeći na euro. Iskustva susjednih zemalja pokazuju da uvođenje eura ima i nedostataka.

Slovenija je euro uvela prije deset godina. Novinar Dela, Novica Mihajlović, i Bogomir Kovač, profesor ekonomije na Sveučilištu u Ljubljani, objašnjavaju nam kako je to utjecalo na život Slovenaca i kakve su se promjene dogodile u proteklom desetljeću.

Mihajlović kaže kako je uvođenje eura za slovensko gospodarstvo koje se bazira na izvozu bez dvojbe bilo korisno. Prvo što su osjetili kao potrošači odmah po uvođenju europske valute, dodaje, bilo je poskupljenje kave, alkohola i cigareta.

- Trgovci su cijene zaokruživali na gore. Iako nam se odmah nakon uvođenja eura kava za euro činila užasno skupom, danas nikome nije neuobičajeno platiti kavu 1,5 eura - kaže nam dodajući kako su cijene od ulaska u EU, od 2004., do danas u prosjeku narasle za manje od 25 posto, na što je utjecala i kriza.

Rast socijalnih razlika

No isto tako, ističe Mihajlović, prosječne plaće u tom razdoblju su se povećale za oko 46 posto. Kako nam kaže profesor Kovač, 2007. godine prosječna bruto plaća iznosila je 1350 eura, a u 2016. nešto iznad 1600 eura bruto.

- Slovenci si danas mogu priuštiti puno više nego prije ulaska u ekonomsku i monetarnu uniju. Recimo, na godišnji odmor redovito odlazi 68 posto Slovenaca, a to je za tri postotna boda više nego 2005. godine - kaže nam Mihaljević, ali navodeći i drugu stranu.

- Ulazak u EU i kasnije uvođenje eura, nažalost, pratilo je i povećanje socijalnih razlika. Godine 2005. je ispod praga siromaštva živjelo 238.000 Slovenaca, a do 2015. godine ta brojka je skočila na 287.000, što je više od ukupnog broja stanovnika Ljubljane - ističe Mihajlović.

Profesor Kovač kaže kako uvođenje eura sigurno olakšava život građanima jer posebno snižava transakcijske troškove na putovanjima, vrijednost robe i utječe na cjenovna prilagođavanja unutar EU, a osim toga je faktor stabilnosti jer djeluje u širokom prostoru EU i kao svjetska valuta ima pozitivan utjecaj na platnu bilancu zemlje. No na kratak rok, kaže, sigurno unosi određene inflacijske pritiske, iako danas, kad je inflacija niska, nisu opasni.

Od 2006. do 2015., kaže nam profesor Kovač, cijene su u Sloveniji rasle, ali i navodi kako je Slovenija tad imala najvišu inflaciju u eurozoni od 20,2 posto, dok je u eurozoni ona iznosila 15,2 posto.

Petar Vušković, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, napravio je analizu prednosti i mana uvođenja eura u Hrvatskoj.

Kao prvu prednost navodi da euro stvara prilike za rast investicija i povjerenje inozemnih partnera, stvara lakšu usporedivost cijena za investitora te povoljniju investicijsku klimu. Uvođenjem eura, nadalje navodi Vušković, smanjila bi se cijena kredita jer nema valutnog rizika.

Kamatna stopa na kredite bi bila najmanje jedan postotni bod niža kad bismo bili u eurozoni. Kao nedostatak navodi jednokratni operativni trošak uslijed konverzije i financijski trošak koji se odnosi na informatičku opremu, prilagodbu bankomata za euro, tiskanje cjenika s cijenama u eurima, informiranje, administraciju uslijed prilagodbe pojedinih dokumenata...

- Na rast plaća utječu drugi faktori, kao što su konkurentnost poduzeća, produktivnost rada, rast pojedinog gospodarskog sektora, odluka vlasnika poduzeća da se ostvareni dohodak preraspodijeli u korist povećanja plaća... Kad se plaće budu konvertirale u euro, dobit ćemo tek nominalno manje plaće. Za prosječnu plaću u Hrvatskoj od 6025 kuna dobit ćete oko 800 eura - zaključuje.

Pogodan trenutak

Kad ćemo uvesti euro, još se ne zna. U najboljem slučaju, to bi se, prema ranijim procjenama guvernera Borisa Vujčića i ministara financija Zdravka Marića, moglo dogoditi za pet godina.

- Trenutačno je pogodan politički trenutak za započinjanje tog procesa. Naše gospodarstvo se nalazi u fazi oporavka, a i javne financije izgledaju jako dobro - izjavio je u četvrtak na okruglom stolu HNB-a o uvođenju eura ekonomist Maroje Lang.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je već vezana uz euro jer ga svakodnevno koristimo. Prema nekim procjenama, uglavnom će rasti cijene u kafićima i restoranima. To se dogodilo i u Sloveniji. Vlada je najavila da će šest mjeseci prije uvođenja eura i šest mjeseci nakon tražiti da se cijene iskazuju u kunama i eurima, tako da ih građani mogu uspoređivati.