Europski proračun, migracije, cijene energenata te otpad u Gospiću samo su dio tema o kojima je premijer Andrej Plenković govorio za HRT. Istaknuo je da će Vlada nastaviti intervenirati radi zaštite građana od rasta cijena, a poručio je i da Hrvatska neće prihvatiti migrantske centre. Očekuje ubrzanje europskog puta BiH.
Premijer je na početku prokomentirao summit devet mediteranskih zemalja EU MED9 u Splitu. Zadovoljan je time što je Hrvatska krunu svojeg predsjedanja inicijativom devet mediteranskih članica Europske unije završila sastankom lidera u Splitu.
- Nakon summita inicijative Triju mora ovog proljeća u Dubrovniku drugi veliki događaj smo odlučili organizirati u Splitu, u središtu Jadranske i Mediteranske Hrvatske. Hvala gradonačelniku Šuti na gostoprimstvu, dožupanu gospodinu Čogelji koji je također bio s nama. Imali smo odlično predsjedanje - kazao je premijer.
Naveo je kako ovakvi sastanci služe da kao podskupina, praktički trećina članica Europske unije, približe svoja stajališta.
- Hrvatska je među 17 država zemalja prijatelja kohezije, dakle politike ravnomjernog regionalnog razvoja i poljoprivrede. Želimo i da novi okvir ima dovoljno sredstava kako bismo mogli uloviti korak s onima koji su u Uniji dulje od nas i koji su na višem stupnju razvoja. No, moramo voditi računa i o konkurentnosti, drugom stupu, kako bi cijela Europska unija bila u globalnoj utakmici što snažnija, osobito njezini gospodarski subjekti. Tražit ćemo balans između tradicionalnih politika i praćenja globalnih trendova, bilo da je riječ o obrani, inovacijama, umjetnoj inteligenciji ili sprječavanju nezakonitih migracija - naglasio je Plenković.
Zatim se osvrnuo i na ostvarivanje proračuna, ali i ambicija Europe.
- Prije nekoliko dana bilo je pismo zemalja koje su takozvani neto kontributori, najbogatije zemlje koje najviše uplaćuju europski proračun. One formalno uplaćuju više nego što dobivaju isplata i oni zbog svojih okolnosti i svojih proračunskih ograničenja ne žele da proračun bude veći jer je onda automatski i njihov doprinos veći - rekao je Plenković.
Dodao je kako misli da će se na kraju pronaći kompromis.
- Tako je bilo prije šest godina, sjetite se onog Europskog vijeća koje je trajalo nekoliko dana. Ja sam se mogao čak vratiti u Zagreb, formirati svoju drugu vladu, vratiti se nazad, i donijeli smo u Hrvatsku 24 milijarde eura tada, tako da nije bilo loše - podsjetio je premijer.
Izrazio je zahvalu za skoro 6.500 hrvatskih policajaca koji su danonoćno na granici i to na onim područjima gdje su uočeni krijumčari koji nastoje nezakonito prevesti ljude u Hrvatsku pa dalje prema Sloveniji i zapadnoj Europi.
- Želim spomenuti da smo mi tu jako puno uložili u tehničku opremu hrvatske policije pa je nadzor granice sve bolji i bolji - kazao je.
Europska komisija razmatra ideju migrantskih centara u trećim zemljama. Na tom tragu bio je i dogovor Italije i Albanije. Pojasnio je hrvatski stav o takvoj ideji.
- Hrvatska nije za to. Mi ni u kojem slučaju nećemo prihvatiti da bilo kakav centar tog tipa bude u Hrvatskoj. Ono što mi činimo je da poštujemo europska pravila, štitimo našu granicu, štitimo vanjsku granicu Europske unije, štitimo schengensku granicu i nastojimo suzbiti broj nezakonitih migracija - rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na pitanje proširenja EU. Bosna i Hercegovina više od dvije godine ne može dobiti pregovarački okvir zbog neprovedenih reformi. Na tamošnjim izborima proteklog vikenda Hrvati su napokon dobili svoju legitimno izabranu predstavnicu. Pojasnio je što će to značiti za stabilnost zemlje i za provedbu reformi.
- Meni je prije svega drago da su ovi opći izbori u BiH organizirani na kvalitetan, transparentan način, po novim tehničkim pravilima koja su, čini se, unaprijedila proces glasovanja, što svakako treba pozdraviti. Posebno me veseli da je gospođa Darijana Filipović kao kandidatkinja HDZ-a Bosne i Hercegovine, sestrinske stranke HDZ-a u Republici Hrvatskoj, ostvarila tako uvjerljivu pobjedu - istaknuo je Plenković.