Naime, riječ je o mjeri uvedenoj 2023. izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kada je HZZO krenuo u reviziju osiguranika koji su status ostvarili temeljem nezaposlenosti. Na udaru su se našli građani koji nisu prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), a zavod je potez opravdao usklađivanjem s europskim pravilima prema kojima osoba može biti osigurana samo u državi u kojoj radi, prenosi Novi list.
U prvoj godini primjene izbrisano je više od 100.000 osiguranika, a praksa se nastavila i kasnije. Prema podacima s kraja 2025., oko 127.000 osoba imalo je obvezu tromjesečnog javljanja, dok je njih 10.308 izgubilo osiguranje jer se nisu javili u propisanom roku.
Iako su izmjenama zakona iz 2025. uvedene određene iznimke, primjerice za roditelje na dopustu, osobe s invaliditetom i studente, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava da problem nije riješen te da brojni građani i dalje ostaju bez osnovnog prava na zdravstvenu zaštitu.
Posebno su pogođene ranjive skupine, poput dugotrajno nezaposlenih i osoba s narušenim zdravstvenim stanjem, koje često nisu ni svjesne obveze redovitog javljanja. Ujedno, dio građana koji izgubi osiguranje više ga ne može ponovno ostvariti na teret države, već ga mora plaćati samostalno, najmanje 112 eura mjesečno.
Bez novca i osiguranja
– Kćeri je prestao studentski status i tada se prijavila radi zdravstvenog osiguranja u HZZO. Danas je slučajno našla taj dokument o prijavi i vidjela da se do 8. siječnja trebala opet javiti. Odmah je otišla tamo i saznala da je izbrisana jer je zakasnila. I da treba mjesečno plaćati 100 eura. Ali molim da mi netko objasni kako sada osoba, koja već dugo traži posao, naravno bezuspješno, može dalje. Novaca nema jer je bez posla, moja i očeva penzija nisu dovoljne ni za normalan život - požalila se pravobraniteljici majka jedne studentice koja je ostala bez zdravstvenog osiguranja.
– Smatram da se tu ne radi u jednakopravnosti, nego o diskriminaciji. Ako je netko bolestan i u lošem psihičkom stanju, može mu se dogoditi da se ne prijavi svaka tri mjeseca. Smatram da se krše moja ljudska prava - ustvrdio je u svojoj pritužbi Uredu pučke pravobraniteljice.
Pravobraniteljica upozorava da iz brojnih pritužbi proizlazi kako je ova mjera najviše pogodila upravo najranjivije skupine građana koje nikada nisu ni napuštale Hrvatsku.
– Javio nam se otac nezaposlenog sina starije dobi sa psihičkim poteškoćama, koji je još 2023. godine izgubio zdravstveno osiguranje jer nije bio svjestan obveze.
Zbog zdravstvenog stanja se ne može uključiti u tržište rada i tako steći zdravstveno osiguranje, a ne može se osigurati ni kao osoba bez sredstava za uzdržavanje jer živi s ocem koji prima mirovinu, iako je ona jedva dostatna za podmirenje osnovnih troškova života i nije dostatna za plaćanje mjesečnog doprinosa za zdravstveno osiguranje sina. Ponovno nam se javilo i nekoliko majki koje su izgubile zdravstveno osiguranje te posljedično i rodiljne i roditeljske potpore, navodi pravobraniteljica.
Šimonović Einwalter predlaže ukidanje obveze tromjesečnog javljanja, kao i roka od 30 dana za prijavu, no za sada bez uspjeha. Dodatni problem predstavlja i neujednačena praksa županija u dodjeli osiguranja osobama bez prihoda, zbog čega dio građana ostaje bez ikakve zaštite.