Hrvatska je poslala zahtjev za revizijom arbitražnog postupka, koje je 2016. godine donio Arbitražni sud Ujedinjenih naroda.
U objašnjenju Švicarskog Saveznog vrhovnog suda stoji da su hrvatska pravosudna tijela, za razliku od Arbitražnog sudišta, smatrali da je vjerodostojan svjedok Robert Ježić, inače milijunaš i nekoć veliki prijatelj Ive Sanadera.
Hrvatski su sudovi također smatrali da su iskazima Stephana Hürlimanna potvrđene činjenice koje je iznio Ježić.
Navodi se da je Arbitražno sudište svoju odluku donijela svjesno postojanja kaznenog postupka protiv bivšeg premijera Sanadera. No, pritom je istaknuto da će dokaze prikupljene tijekom suđenja Ivi Sanaderu ocjenjivati s najvećim oprezom. To pokazuje da je Arbitražno sudište pridalo važnost suđenju koja su provodila hrvatska tijela vlasti, ali da je svoju odluku utemeljilo na dokazima koje je samo prikupilo.
- Iz tog razloga švicarski sud ne može prihvatiti tvrdnju tužitelja prema kojoj presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 7. srpnja 2021. predstavlja dokaz koji bi bio dovoljan za zaključak Arbitražnog sudišta da su ugovori FASHA i GMA imali koruptivno obilježje. Osuđujuća presuda hrvatskih sudova protiv Ive Sanadera i Zsolta Hernádija za korupciju nije „jedina relevantna istina”, koja bi nužno bila obvezujuća za sva pravosudna tijela nadležna za odlučivanje o tome jesu li ugovori FASHA-a i GMA-a zapravo bili sklopljeni kao rezultat koruptivnih radnji. Stoga tužitelj uzalud tvrdi da iz činjenice da su Ivo Sanader i Zsolt Hernádi proglašeni krivima za počinjenje kaznenog djela korupcije proizlazi da su lažno svjedočili kada su tijekom arbitražnog postupka poricali da su počinili koruptivna djela. Ta činjenica sama po sebi ne znači da su oni doista lagali arbitrima kada su poricali optužbe za podmićivanje. Osim toga, valja istaknuti da hrvatska tijela vlasti njih dvojicu nikada nisu osudila za počinjenje kaznenog djela davanja lažnog iskaza -navodi se dalje u objašnjenju.
Činjenica da nijekanje Ive Sanadera i Zsolta Hernádija da nisu počinili kaznena djela nije imalo nikakav utjecaj na ishod arbitraže. Optužba za korupciju u potpunosti se temelji na svjedočenju Roberta Ježića. Međutim, kako stoji u obrazloženju, Ježićevi su iskazi prepuni nedosljednosti i proturječnosti.
- Osim toga, Arbitražno sudište je smatralo da ni svjedočenje Imrea Fazakasa ni ono Stephana Hürlimanna pred zagrebačkim sudom ne može potvrditi verziju činjenica koju je iznio Robert Ježić.
Ne vidimo kako bi uopće moglo biti drugačije u kontekstu ovoga spora. U pobijanoj odluci Arbitražno sudište je, nakon što je pomno ispitalo sve dokaze kojima raspolaže, podrobno iznijelo razloge zbog kojih smatra da tvrdnja o korupciji nije dokazana na pravno zadovoljavajući način. Konkretno, identificiralo je dva elementa koja nedostaju u korupcijskoj shemi koju je predstavio tužitelj - piše u obrazloženju.
Zahtjev za reviziju se, stoga, odbija, a tužitelj će platiti sve sudske troškove i troškove tuženika i to u vrijednosti od 200.000 franaka te 250.000 franaka.
Podsjetimo, Hrvatska je 2016. godine izgubila proces protiv MOL-a oko INA-e.Sud je ključnog svjedoka Ježića i dokaznu snimku ocijenio nepouzdanima, a hrvatski sud pristranima. Taj je spor pokrenut još 2014. za vrijeme mandata Vlade Zorana Milanovića. Hrvatska je tada tražila da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju, koji su potpisani u vrijeme premijera Ive Sanadera.