Saborski zastupnik Tomislav Tomašević (Možemo!) izjavio je u petak da oporba i dalje inzistira na saborskom istražnom povjerenstvu oko afere Janaf te očekuju od HDZ-a da u daljnjoj proceduri priloži amandmane na njihov prijedlog.
- Imamo plan B, ali još nije vrijeme za to. I dalje inzistiramo na saborskom istražnom povjerenstvu, ako HDZ tvrdi da tekst nije dobar, a jesu za ideju istražnog povjerenstva, jer kako oni kažu to je i njima u interesu, mi očekujemo amandmane na taj tekst - rekao je Tomašević novinarima na konferenciji za novinare u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
HDZ je ranije najavio odbijanje prijedloga oporbe o osnivanju povjerenstva. Tomašević ističe da je taj tekst predan u službenu proceduru, o njemu će se raspravljati i očekuje od HDZ-a, ako tvrde da tu nešto nije dobro, da kaže kako to promijeniti.
Nada se da će biti pritisak javnosti.
- Mi kao oporba možemo upozoravati i vršiti određeni pritisak, ali na kraju je većina njihova - dodao je.
Rekao je da nikada u svom prijedlogu osnivanja saborskog povjerenstva nisu tražili da ispituju suce.
- Ono što mislim da je primjereno, primjereno je svugdje vani, da možete pozvati određene, pa i članove pravosudne vlasti, pitati ih kako bi oni unaprijedili sustav i promijenili određene zakone koje smatraju da su loše napravljeni i zbog toga se više probijaju mjere ili se lakše vrši utjecaj politike izvršne vlasti na pravosudnu vlast - pojašnjava Tomašević.
Ne smatra da je to pritisak na pravosuđe u nekim konkretnim slučajevima ili suce kao takve.
- Iz parlamenta se nadzire rad pravosudne vlasti tako da ne vidim zbog čega bi to bilo problematično. Ako HDZ smatra da je i da se može drugačije preformulirati neka predloži - rekao je.
Premijer morao znati za istragu oko Janafa
Tomašević drži da je premijer morao znati za istragu oko Janafa.
- Direktor javnog poduzeća koji je pod sumnjom i mjerama za uzimanje mita, mislim da je to morao znati. Jer ako je to situacija da nije smio znati, mogao ga je postaviti i za glavnog državnog odvjetnika. Ne može biti takva situacija - kazao je.
- To što je trebao znati, ne znači da je trebao utjecati na istragu ili dovesti do probijanja mjera. Jer da je nakon takve informacije pridonio da su se probile mjere, onda premijer treba odgovarati - dodao je.
Rekao je i da "sve manje i manje" gleda intervjue predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji ga je nedavno prozvao te ga nazvao "wannabe-gradonačelnikom".
Raste broj mentalnih bolesnika, Hrvatska nema strategiju
Saborski zastupnik Tomislav Tomašević (Možemo) upozorio je u petak, uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, da u Hrvatskoj zbog pandemije koronavirusa raste broj mentalnih bolesnika, a nema nacionalne strategije za poboljšanje sustava zdravstvenih i socijalnih usluga.
- U Hrvatskoj sve više raste broj mentalnih bolesti, no unatoč tome mi od 2016. godine nemamo strategiju za poboljšanje mentalnog zdravlja, koja bi imala mjere i provedbene dokumente, gdje bi se uložila određena sredstva u zdravstvene i socijalne usluge - rekao je Tomašević novinarima pred Banskim dvorima.
Tomašević: Do 2030. godine depresija će biti najraširenija bolest na svijetu
Podsjetio je na procjene Svjetske zdravstvene organizacije da će u Hrvatskoj, ali i u svijetu, do 2030. godine depresija biti najraširenija bolest, no unatoč tome kod nas se jako malo govori o tom problemu.
- Zbog stigme, zbog skrivanja problema, zbog tabua koje te teme izazivaju u društvu, među rodbinom i prijateljima, fokus javnosti i političke rasprave nisu na temama mentalnog zdravlja - upozorio je Tomašević.
To treba promijeniti, posebice sada u okviru pandemije koronavirusa, kada brojni stručnjaci upozoravaju da će "novo normalno" ostaviti velike posljedice na mentalno zdravlje u populaciji.
Predsjednica stranke Nova ljevica i psihijatrica iz zagrebačkog KBC-a Ivana Kekin upozorila je da se u Hrvatskoj već dugo ne ulaže dovoljno u mentalno zdravlje.
Kekin: U pandemiji pala zdravstvena usluga na području mentalnog zdravlja
- Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila istraživanje koje pokazuje da je u vrijeme pandemije u 93 posto zemalja svijeta pala zdravstvena usluga na području mentalnog zdravlja, a Hrvatska nije nikakva iznimka - kaže Kekin.
Upozorila je da se kod nas odnedavno zatvaraju pojedini odjeli psihijatrije, poput onog u KB-u Dubrava, i smanjuje prostor u KBC-u Zagreb zbog štete od potresa.
- Sve to u situaciji kada se pogoršava mentalno zdravlje populacije, a očekujemo daljnje pogoršanje. Umjesto da se širimo, da se ulaže u infrastrukturu, mi se 'skupljamo', a usluga se sve više sužava i smanjuje - upozorila je Kekin.
Znamo da će cjepivo za pandemiju doći na zimu ili eventualno na proljeće, kaže Kekin, ali cjepiva za depresiju, panične napadaje, alkoholizam i suicid nema, niti će ga biti.
Prvi korak trebalo bi biti donošenje nacionalne strategije, kako bi se više ulagalo u preventivu i mobilne timove, a moramo se odmaknuti od modela liječenja u kojem se većina kroničnih bolesnika liječi hospitalno.
Raukar: Sustav ne postoji
Glumica Urša Raukar (Možemo) iznijela je osobno iskustvo gdje je dugi niz godina skrbila za člana obitelji koji je bio teško mentalno bolestan.
- Moje je osobno iskustvo da sustav ne postoji. Svi ti ljudi nemaju podršku, zatvoreni su iza obiteljskih vrata i bore se s tim problemima potpuno sami. U ovom društvu imaš pravo slomiti nogu, ali nemaš pravo slomiti dušu - rekla je Raukar.
Upozorila je na problem stigme mentalnih bolesnika, koja ostaje prisutna čak i nakon što se osoba izliječi.
- Ne sjećam se ni jednog predsjednika Vlade, predsjednika ili predsjednice Republike, ni jednog ministra zdravstva da je govorio o mentalnom zdravlju, ili poveo kampanju o anti-stigmi, što je u strategiji koja je postojala od 2011. do 2016. godine - upozorila je Raukar.