Dok čak 97 posto mladih u Hrvatskoj svakodnevno koristi internet, a procjenjuje se da je svako šesto dijete bilo žrtvom nekog oblika virtualnog nasilja, pitanje kako zaštititi najranjivije u digitalnom svijetu postala je ključna društvena tema. Treba li djeci mlađoj od 16 godina u potpunosti zabraniti pristup društvenim mrežama ili je rješenje u jačoj regulaciji i edukaciji? Upravo su se oko tog pitanja iznijela različita mišljenja političara i stručnjaka u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno", ukazujući na kompleksnost problema.
POGLEDAJTE VIDEO:
Govoreći o dobnoj granici i mogućim zabranama, eurozastupnica Sunčana Glavak je upozorila da sama zabrana neće biti dovoljna.
- Zabrana sama po sebi neće imati nikakav utjecaj ako djeci oduzmemo društvene mreže, a ne naučimo ih kako razmišljati. Samo ćemo prolongirati problem - kazala je. Ključnim smatra uvođenje sustavne edukacije i medijske pismenosti od prvog razreda osnovne škole.
Podsjetila je da GDPR i Akt o umjetnoj inteligenciji već u određenoj mjeri štite djecu te najavila novi Akt o digitalnoj pravednosti.
- Tu je širi okvir koji će se baviti i ovisničkim dizajnom. Moramo biti glasniji, prisutniji i malo brži - rekla je.
Ministar Habijan: Potreban je snažan pravni okvir, a ne zabrana
Pogled na problem iznio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Izrazio je skepsu prema politici strogih zabrana, tvrdeći da bi mladi vjerojatno pronašli načine da ih zaobiđu te da se time ne rješava srž problema.
- Generalno, nijedna zabrana nikad nije donijela ništa dobro. Najlakše je nešto zabraniti - poručio je Habijan. Naglasio je da je tehnologija, uključujući i umjetnu inteligenciju, tema sadašnjosti, a ne daleke budućnosti, te da djeca već žive u digitalnom okruženju.
- To je takvo doba i siguran sam da se taj kotač neće vratiti unatrag i da ćemo djeci nešto zabraniti. To je njihov svijet, a sada je pitanje za cijelo društvo kako taj prostor učiniti sigurnim - rekao je ministar.
Upozorio je i da zakonodavstvo kaska za tehnološkim razvojem. Proces donošenja europskih regulativa traje i do sedam godina, a u tom se razdoblju tehnologija toliko promijeni da zakoni postanu zastarjeli i prije nego što stupe na snagu. Stoga fokus, smatra, treba biti na stvaranju snažnog pravnog okvira i provedbi Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije.
Prijedlog zakonskog ograničenja za mlađe od 16 godina
S druge strane, postoje inicijative za uvođenje konkretnih zakonskih mjera. Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić predložila je dopunu zakona kojom bi se pristup velikim digitalnim platformama ograničio za mlađe od 16 godina. Osvrnula se na tezu ministra pravosuđa Damira Habijana da zabrane ne donose ništa dobro.
- Ne slažem se s time da nijedna zabrana nikad ništa dobro nije donijela. Imamo konkretne zabrane koje su donijele mnogo dobra, primjerice zabranu istraživanja na genomu koja bi išla u smjeru kloniranja ili korištenje nuklearnog oružja. Postoje brojne točke u kojima je društvo odlučilo stati i nešto zabraniti - istaknula je Selak Raspudić.
Naglasila je kako društvo već brani djeci mnogo toga jer je odgovorno za maloljetnike te smatra da odgovornost za provedbu pravila, poput provjere roditeljskog pristanka, mora biti na samim platformama, a ne na državi.
Upozorenje psihologinje: Opasnosti za mentalno zdravlje
Na važnost razumijevanja dječje psihe upozorila je i klinička psihologinja Renata Ćorić Špoljar. Objasnila je da kronološka dob ne odgovara uvijek emocionalnoj i mentalnoj zrelosti.
Mnogi adolescenti koji imaju 16 godina nisu mentalno na istoj razini zrelosti. Prekomjerna izloženost u nekontroliranim uvjetima bez povjerenja roditelja nije jednostavna stvar, osobito u burnom razdoblju odrastanja - zaključila je psihologinja, upozorivši na porast mentalnih poteškoća i "maskiranu" dječju depresiju koja se često manifestira kroz bijes ili povlačenje.