Nakon što je proteklih mjesec dana procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda predmet prijepora vladajućih i predsjednika države Zorana Milanovića, danas je Ustavni sud ocijenio kako je Zakon o sudovima, kojim se propisuje ta procedura, u skladu s Ustavom. Zahtjev za ocjenom suglasnosti podnijeli su Dario Juričan te odvjetnice Jadranka Sloković i Sandra Marković.
POGLEDAJTE VIDEO Izjava Miroslava Šeparovića
Naime, Zakon o sudovima propisuje proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda, a izmjenama 2018. godine uvela se obveza prijave kandidata na javni poziv Državnog sudbenog vijeća, kao prvi korak u imenovanju od strane predsjednika Republike, koji od svih kandidata odabire jednog i predlaže ga Saboru na potvrđivanje. Podsjetimo, Milanović nije prihvatio nijednog kandidata koji se javio na javni poziv već je predložio svoju kandidatkinju Zlatu Đurđević. No, ona nije prošla proceduru javljanja na javni poziv, što je prema Zakonu o sudovima dužna. HDZ je, stoga, taj njegov prijedlog odbio staviti na dnevni red sjednice Sabora. Predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, vratio mu je zato prijedlog na doradu. Ali, obzirom da je rok za javljanje na javni poziv već prošao, nije jasno kako bi ga doradio, osim da se raspiše novi poziv. Vladajući su Milanoviću poručili kako prijedlog koji je uputio nije u skladu sa Zakonom. Milanović se pak, s druge strane, poziva na Ustav i svoju izravnu ustavnu ovlast predlaganja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i smatra da zbog toga kandidat kojeg on predlaže ne mora proći javni poziv propisan, ponavljamo još jednom, Zakonom.
- Ustavni sud u bitnom je zaključio da taj javni poziv ni u čemu ne ugrožava ustavni položaj predsjednika Republike niti dovodi u pitanje njegovu ustavnu ovlast, kao jedinog predlagatelja predsjednika Vrhovnog suda. Bez prijedloga predsjednika Republike, Sabor ne može izabrati predsjednika Vrhovnog suda. Smatramo da taj Zakon nije protivan Ustavu, pogotovo u odredbi o diobi vlasti koja ukazuje da vlasti moraju međusobno surađivati - rekao je predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović, nakon sjednice.
Odluka nije jednoglasna, četvero sudaca bilo protiv
Ovakva odluka donijeta je za s devet glasova za, dodao je, te četiri protiv.
- S tim da su četiri suca najavila izdvojeno mišljenje, ali je četvero njih najavilo i izdvojeno podupiruće mišljenje u kojem će dodati još neke argumente u prilog da je naša odluka u skladu s Ustavom i zašto su glasali za tu odluku - rekao je.
Otkrio je kako su protiv ove odluke bili suci Andrej Abramović, Goran Selanec te sutkinje Ingrid Antičević Marinović i Lovorka Kušan.
- Mislim da je to bogatstvo Ustavnog suda da ne donosi jednoglasno svoje odluke, svaki sudac ima pravo iznijeti svoje mišljenje u argumentiranoj raspravi i ako se ne slaže s mišljenjem većine, ima pravo izdvojiti svoje mišljenje. To je uobičajeno u ovom sazivu Ustavnog suda, nekad su jedni suci protiv, nekad neki drugi, nisu uvijek isti - rekao je na pitanje što govori činjenica da odluke ne donose jednoglasno.
Na pitanje može li Zoran Milanović uputiti prijedlog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda bez procedure propisane Zakonom, dakle bez javnog poziva i mišljenja opće sjednice Vrhovnog suda, Šeparović je naglasio da ne može.
- Predsjednik Republike mora pribaviti mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe za sve kandidate koji su se prijavili na javni poziv. To mu služi da izabere kandidata za kojeg on smatra da je najbolji. On nije vezan tim mišljenjem, može izabrati bilo kojeg kandidata, ali od onih koji su se javili na javni poziv - rekao je.
Što sad dalje?
- Mi nismo ulazili u nikakve političke razmirice između njih i njihove odnose. Mi smo ocjenjivali Zakon i rekli da naš Ustav kako je koncipiran zahtjeva suradnju vlasti i da bi taj postupak trebalo okončati u rokovima koji su propisani Zakonom, a to je najkasnije do isteka mandata sadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda. Svojevrsna blokada koja bi mogla nastati, ne bi bila primjerena demokratskoj zemlji i apeliramo da se to otkloni - rekao je.
Istaknuo je kako rješenje i u toj situaciji postoji - ako se do tad ne izabere novi predsjednik Vrhovnog suda, onda zamjenik sadašnjeg preuzima dužnost dok se ne izabere novi.
'Natječaj se može ponavljati bezbroj puta. Ako se do isteka mandata predsjednika Vrhovnog suda ne izabere novi, dužnost do imenovanja preuzima zamjenik sadašnjeg'
Na ponovno pitanje što će biti sada i može li Državno sudbeno vijeće (DSV) bez Milanovića raspisati novi javni poziv, Šeparović je rekao kako DSV mora biti obaviješten od nekoga - Ureda predsjednika ili Sabora da niti jedan od kandidata koji su se javili na javni poziv neće biti predložen te da bi u tom slučaju DSV morao ponavljati javni poziv.
- Taj natječaj se može ponavljati bezbroj puta, nema ograničenja. Ako nije zadovoljan, predsjednik Republike ne mora prihvatiti nijednog kandidata bez obzira na mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora pravosuđa, ali mora poštivati ovu proceduru - ponovio je.
Govoreći o spornom članku 44. Zakona o sudovima istaknuo je kako osobno misli da je mogao biti jasniji.
- No to nije razlog da se ne primijeni. Mi smo u odluci napisali da je on dijelom podnormiran, ali je dovoljno jasan da se može primijeniti - dodao je.
Milanovićeve izjave da je cijela ta procedura javljanja na javni poziv, ako on predlaže Saboru na kraju kandidata, travestija za javnost te o kumstvu Šeparovića s Vladimirom Šeksom nije htio komentirati. To je sve dio političkog folklora, rekao je.
- Sve javne dužnosti moraju svima biti dostupne pod jednakim uvjetima. Ako su javni pozivi možda dijelom i namješteni, to nije razlog da se oni ukinu nego je to demokratska kontrola da se doista izaberu najbolji kandidati. Prema standardima Venecijanske komisije i suda EU u ovim slučajevima kada je u izbor sudaca uključena izvršna, odnosno zakonodavna vlast, traži se transparentnost, obrazložena odluka, javna vidljivost, dostupnost svima i demokratska kontrola. Nemojte zaboraviti da je protiv odluke Sabora o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda dopuštena Ustavna tužba i da se teoretski može dogoditi da Ustavni sud ukine odluku Sabora o predsjedniku Vrhovnog suda ukoliko bi ga Sabor imenovao suprotno Ustavu - kaže predsjednik Ustavnog suda.
Naglasio je kako na njega ni na ikoga drugog na Ustavnom sudu nitko nema utjecaja.
- Nikakvi kumovi. I siguran sam da ni drugi političari, vladajući, ali ni oporbeni, nemaju utjecaj ni na druge suce Ustavnog suda. Nema suca koji nema prijatelja političara, ali ja sam uvjeren da svi suci Ustavnog suda postupaju u skladu s Ustavom i da nisu na daljinski upravljač ničiji, ni vlasti ni oporbe. Mislim da smo svojim odlukama dokazali da smo neovisni. Drugo što se nekome naše odluke ne sviđaju - poručio je.
I SDP-ov Arsen Bauk podnio je zahtjev za ocjenom Ustavnosti, ali nisu ga stigli raspraviti jer ga je uputio, kaže Šeparović, tek jučer.
- Taj zahtjev je vrlo zanimljiv, ali nije bilo vremena. On je u svom prijedlogu iznio nešto novo što do sad nitko nije iznio, a to je da su ovim zakonom date Uredu predsjednika ovlasti koje zakonodavac ne smije davati nego jedino predsjednik svojom odlukom. O njemu ćemo odlučivati naknadno, ali teoretski to neće promijeniti stvar - dodao je.
'Suci moraju voditi računa s kim se druže'
Na pitanje baca li sve što se događa oko slučaja Mamić ljagu na pravosuđe, Šeparović je istaknuo kako s jedne strane te optužbe dolaze od osobe koja je pravomoćno osuđena za teška kaznena djela, ali i da je strašno ako je to što je Mamić rekao istina.
- I to državna tijela moraju ispitati i najrigoroznije postupiti prema svima. Neovisno o svemu tome, ugled suca krši da se uopće druži sa strankama u postupku. Svaki sudac mora voditi računa o svom ugledu, s kim se druži jer čak i kad nema ničega tu, stvara dojam da nešto nije u redu - poručio je.