Ovo je tek početak ozbiljne promjene vremena koja nam je stigla u ponedjeljak, a utorak je zahvatila cijelu Hrvatsku, upozorio nas je HRT-ov meteorolog Zoran Vakula koji također napominje da će, suprotno prvim najavama, ovako (ne)vrijeme potrajati.
- Na žalost mnogih, val vrućine je prekinut, a kiša neće biti samo kratkotrajna kako je prije djelovala - prognozira Vakula i najavljuje kako će sve do četvrtka kiša biti česta, povremeno i u obliku obilnijih pljuskova s grmljavinom, mjestimice i uz olujna nevremena s tučom, na Jadranu i pijavice.
Izdano niz upozorenja za cijelu Hrvatsku
Za cijelu Hrvatsku na snazi je narančasti meteoalarm koji označava neuobičajene vremenske prilike i vrijeme koje se ponegdje može okarakterizirati kao opasno.
Meteoalarm je u utorak izdao narančasto upozorenje za područje Istre, Kvarnera i podvelebitsko područje, dok je za ostatak Hrvatske izdano žuto upozorenje, izuzev Slavonije i Baranje.
Sredinom tjedna svježije, uz čestu kišu, pa stabilnije
U srijedu svježije, u kopnenom području uz pretežno oblačno i kišovito vrijeme, te često umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar koji će dojmu svježijeg pridonositi i od ponovno sunčanijeg četvrtka, kada će temperatura opet rasti, a kiša biti sve rjeđa, javlja HRT.
I na Jadranu do četvrtka nestabilno, uz povremene mjestimične pljuskove i grmljavinu, te na sjevernom dijelu uz buru - u srijedu ponegdje i jaku, uglavnom podno Velebita s olujnim udarima, a prema jugu slabiji i promjenjiviji vjetar.
Uz sve više sunčanih sati opet će sve češće biti vruće.
Posebna prognoza za Knin i okolicu za 25. godišnjicu obilježavanja Oluje
25. godišnjica 'Oluje' neće biti vruća kao većina prošlih, pogotovo ne kao ona 2017. godine, kada je najviša temperatura zraka bila čak 41,6 °C. Štoviše, bit će jedna od svježijih, ali ipak ne kao 2005. godine, kada je najviše izmjereno samo 20 °C, poručio je Vakula.
Mazzocco Drvar: Utakmica (ljeto) traje dok sudac ne odsvira kraj!
Nakon kraćeg vala velikih vrućina kojih nije bilo previše u srpnju, zanimalo nas je zašto su gotovo sve sezonske prognoze najavljivale sunčano i toplo ljeto, a ono je sve samo ne takvo.
RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar malo nas je spustila na zemlju.
Prognoze, kako kaže, možda nisu najavljivale kišni srpanj, ali bilo bi nepošteno tvrditi da je prognoza kriva.
Ljudi su, kako kaže, nestrpljivi, ali i to je sasvim normalno.
- Ljeto još nije gotovo pa bi bilo nepošteno tvrditi da je prognoza kriva. Možemo govoriti o nekim elementima prognoze koji su se dosad pokazali pogrešnima, a takvih nije baš puno. Recimo, mnogi su bili razočarani lipnjem kojega su po subjektivnim dojmovima proglasili hladnim i kišnim. Međutim, podaci ih opovrgavaju. Naime, prema klimatskim analizama DHMZ-a, lipanj je bio normalan, odnosno prosječan. U cijeloj zemlji ugrijalo je taman toliko koliko je i uobičajeno kroz dulje nizove godina, a i oborina je bilo onoliko na koliko bi se kladio jedan konzervativni statističar - kazala nam je Dunja.
Prvo je razočaranje, napominje, bilo samo dijelom opravdano.
- Prvi, ovo je prvi takav lipanj u zadnjih desetak godina, globalno zatopljenje koje je uzelo maha u ovom stoljeću nas je naviknulo na velike vrućine već i prije kalendarskog početka ljeta pa je razumljivo da su ljudi to očekivali i ovaj put. Međutim, u prognozama smo naglašavali da će lipanj biti umjereniji od prošloga što je očito prošlo nezapaženo. Dijelom je to razočaranje posljedica današnjeg načina života, moramo sve imati odmah i sada. Ako je najavljeno vruće ljeto, a vrućina nije stigla 1. lipnja, ili, hajde, ako ste malo popustljiviji, 21. lipnja, onda je prognoza pogrešna - pošpotala nas je Dunja.
Korona je ove godine kriva za sve pa i za 'pogrešne' prognoze
Dunju smo pitali 'zar je važno tko je kriv' u spomenutim sezonskim predviđanjima. Ako je, je li krivo more, korona, masoni...
Ispalo je da je korona imala svoje prste u tome, vjerovali vi to ili ne.
- Moram za početak reći da se ja ovdje osvrćem prije svega na Hrvatsku, ali možemo pogledati i Europu u cjelini. Tu je već situacija dosta zeznutija, puno je više elemenata u kojima se pogriješilo. Mi smo dijelom ublažili moguću katastrofalno lošu sliku time što nismo prenijeli izvornu Accuweatherovu prognozu nego smo je, kao i uvijek, ozbiljnijom analizom modificirali za naše podneblje. Osim njihove, analizirali smo sve dostupne materijale globalnih modela za dugoročne prognoze, analizirali vremenske obrasce koje smo imali u proljeće i tražili primjere iz prošlosti kad su se oni slično pozicionirali. Tako smo dobili najvjerojatniji mogući razvoj vremenskih obrazaca kroz tri sljedeća mjeseca - ispričala nam je Dunja o samom procesu predviđanja dugoročne prognoze.
Činjenica jest da meteorološki modeli značajno trpe zbog nedostatka zrakoplovnih mjerenja, pisao je o tome i New York Times, a to nam je potvrdila i naša sugovornica.
- Ukratko, broj zrakoplovnih podataka zbog otkazivanja letova tijekom pandemije smanjio se za otprilike 65 posto što može dovesti do grešaka u prognozama od 3 do čak 15 posto. Naravno da se sve greške pomno analiziraju i da se iz njih uči. Učimo i mi koji samo tumačimo meteorološke podatke, a još je važnije da uče kolege koje konstruiraju meteorološke modele i koji će i iz ovoga zasigurno izvući neke dobrobiti - poručila je Dunja za kraj.