Dok prijetnja novih energetskih šokova visi nad Europom, u emisiji Otvoreno HRT-a otvorila se rasprava o jednom od ključnih pitanja – može li takozvani 'plivajući PDV' ublažiti udar na džepove građana? S jedne strane, vladajući poručuju da je riječ o sigurnosnoj mreži za najgori scenarij. Marko Pavić (HDZ) istaknuo je kako ne očekuju aktivaciju ove mjere, ali žele imati spreman mehanizam ako globalne okolnosti eskaliraju, posebno zbog nestabilnosti na tržištu energenata. Podsjetio je da je Vlada već reagirala kroz niz paketa pomoći, njih čak deset, uključujući ograničavanje marži i intervencije u trošarine.
'Plivajući PDV' vidi kao dodatni alat koji bi omogućio brzo smanjenje poreza na energente i do 10 postotnih bodova, primjerice s 25 na 15 posto, što bi se izravno moglo osjetiti na cijenama goriva.
Naglasio je da Vlada cilja na tri stvari: očuvanje standarda, stabilan gospodarski rast i sigurnu opskrbu energijom. Borba protiv inflacije, kaže, ostaje prioritet, a posebno upozorava da krize najviše pogađaju umirovljenike i socijalno osjetljive skupine.
Dodao je i da se cijene goriva u Hrvatskoj već sada formiraju svaka dva tjedna, pa bi se isti model koristio i kod ove mjere.
Istaknuo je kako su ranije intervencije već imale učinak te da su, primjerice, ograničenjem cijena 100 prehrambenih proizvoda smanjili potrošačku košaricu za oko 25 posto.
No priznaje da je veći problem spriječiti lančani efekt, da skuplje gorivo ne povuče i cijene hrane i drugih proizvoda.
Kao dodatni argument naveo je i rast gospodarstva, plaća i mirovina, istaknuvši da je kupovna moć danas veća nego prije deset godina.
Oporba: Dobar alat, ali nije čarobni štapić
Boris Lalovac (SDP) podržava ideju, ali upozorava da sama po sebi neće riješiti problem. Smatra da država mora imati alat za smirivanje tržišta u kriznim trenucima i da takve mjere imaju i psihološki efekt jer šalju poruku da će Vlada intervenirati.
Upozorio je da se prvi udar cijena energenata vrlo brzo prelijeva na hranu i usluge, što dodatno opterećuje građane.
Istaknuo je i da Hrvatska ovisi o uvozu, pa troškovi transporta i drugi faktori nastavljaju gurati cijene prema gore.
Naglasio je da ni niži PDV ni trošarine ne mogu u potpunosti zaustaviti rast cijena ako rastu troškovi u cijelom lancu, osobito tijekom turističke sezone. Dodao je da je ključno pratiti tržište i osigurati transparentnost kako bi se vidjelo dolaze li mjere do građana.
Upozorio je i na širi problem: daljnji rast cijena mogao bi narušiti konkurentnost gospodarstva i dodatno pogoditi one s nižim primanjima. Posebno je istaknuo da mjera nije jednostavna za provedbu. Podsjetio je na ograničenja Europske unije i primjere drugih zemalja poput Španjolske i Poljske koje su već intervenirale u PDV, ali uz upozorenja iz Bruxellesa.
Zbog toga smatra da će hrvatski model trebati dodatne prilagodbe i jasna pravila.
Stručnjak upozorava: Ključ je brzina i kontrola
Naftni stručnjak Davor Štern upozorava da pravi izazov nije sama mjera, nego njezina provedba.
Smatra da “plivajući PDV” neće bitno utjecati na naftaše, ali da će administracija imati težak zadatak.
- Cijene nafte mijenjaju se iz sata u sat - istaknuo je, dodajući da je pitanje može li porezni sustav pratiti takvu dinamiku.
Upozorio je da bi složen sustav mogao stvoriti probleme trgovcima i distributerima te otvoriti prostor za zlouporabe.
Naglasio je da je potrebno strogo praćenje kako bi se spriječilo da netko dodatno profitira na krizi.
Ipak, poručuje da država mora imati mogućnost brze reakcije.
Smatra da se u kriznim situacijama treba djelovati odmah, čak i putem uredbi sa zakonskom snagom, kako bi se zaustavio rast cijena na samom početku.
- Ako se dopusti da se troškovi preliju na ostatak gospodarstva, kasnije ih je gotovo nemoguće kontrolirati - upozorio je.