Napominju kako su, kao i svi poljoprivrednici, imali velika očekivanja od navedene mjere budući da Ministarstvo poljoprivrede pokriva 70 posto troška police osiguranja naših nasada, kao drugih poljoprivrednih djelatnosti i kultura.
To je trebalo, ističu, znatno ojačati tržišnu poziciju voćara i ublažiti im sve učestalije štete od elementarnih nepogoda, posebno od niskih temperatura i tuče. Stoga je sve veći broj članova HVZ osiguravao proizvodnju.
No, iz HVZ-a ističu kako se sve češće susreću s vrlo problematičnim situacijama kod ugovaranja, a time i likvidiranja šteta nastalih od elementarnih nepogoda pogotovu kod posljedica mraza.
"Naime, osiguravajuće kuće nam postavljaju neprihvatljive uvjete. Uz to, svega nekoliko osiguravateljskih kuća uopće prihvaća osiguranje voćnjaka", istaknuli su iz HVZ-a.
Prvi problem je, kako navode, datum početka pokrića osiguranja. Gotovo svi osiguravatelji su odredili da je to oko 1. travnja, no iz HVZ-a ističu kako je s agronomskog stručnog stajališta "to apsolutno besmisleno jer rane sorte voća u intenzivnu vegetaciju kreću već početkom ožujka, pogotovu na jugu Hrvatske".
Određivanje datuma početka osiguranja oko 1. travnja za velik dio voćara stoga je neprihvatljiv jer plaćaju osiguranje, a gotovo mjesec dana nemaju pokriće moguće štete, navode iz HVZ-a.
Napominju i kako su svake godine uvjeti osiguranja od mraza sve nepovoljniji počevši od visine premije, koja je narasla na čak oko 20 posto osigurane svote, raznih franšiza koje idu do oko 60 posto pa sve do uvjeta priznavanja nastale štete i sl.
Nadalje, maksimalna svota osiguranja je limitirana na 150.000 kuna po hektaru, čime se u posebno nepovoljan položaj stavljaju visoko produktivni proizvođači, navode iz HVZ-a.
Najproblematičnijom drže situaciju da ove godine osiguravatelji uopće ne žele osigurati voćnjake, koji su proteklih godina imali značajnije štete, jer prema njihovim pravilima oni mogu slobodno birati koga žele odnosno ne žele osigurati.
Sa čelnicima Ministarstva poljoprivrede i vodećim osiguravateljima iz HVZ-a su obavili razgovore o tvoj problematici, ali do sada nije postignut dogovor koji bi voćarima osigurao prihvatljive uvjeta. Krajnji rok za usuglašavanje je kraj veljače.
Stoga iz HVZ-a izražavaju i nezadovoljstvo aktivnostima koje u pronalaženju rješenja poduzima Ministarstvo poljoprivrede.
Naglašavaju da je Ministarstvo aktivni sudionik u ugovaranju osiguranja jer pokriva 70 posto premije, čime se na ime sufinanciranja premije osiguranja u poljoprivredi, godišnje osiguravajućim kućama osigurava prihod iz proračuna od oko 200 milijuna kuna.
HVZ stoga skreće pozornost na te problematiku i način trošenja novca koji ovakvim uvjetima ne pridonosi sigurnosti proizvodnje i hrvatske voćare stavlja u nepovoljan položaj ne samo prema voćarima iz drugih europskih država nego i prema drugim partnerima osiguravajućih kuća.
"Takvim pristupom voćarima, a sutra možda i drugih proizvođača, osiguravatelji pokazuju da žele osiguravati one slučajeve u poljoprivredi koji im donose samo sigurnu dobit", ističu iz HVZ-a.
Također se pitaju ima li onda uopće svrhe Mjera 17 i trošenje milijuna kuna kada su voćari prepušteni na milost i nemilost tržišnim uvjetima koje diktiraju isključivo osiguravatelji.