Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju II u Frankfurtu, rekao je za HRT kako vjeruje da je omikron danas dominantna varijanta koronavirusa u Hrvatskoj, kao i da će, gledajući na dugi rok, veći dio populacije u susretu s omikronom steći dodatni prirodni imunitet, što zajedno s cijepljenjem omogućava optimistični pogled na pandemiju nakon proljeća.
POGLEDAJTE VIDEO:
U Njemačkoj je u ponedjeljak 800.000 zaraženih, s povećanjem broja novozaraženih od oko 80.000 dnevno, te da je broj umrlih značajno niži nego u trećem valu delta pandemije i sada je oko 250 ljudi dnevno.
- Od početka pandemije potvrđeno je 7,9 milijuna zaraženih, od toga 115 tisuća umrlih. Maksimalni napori se ulažu da se poveća broj cijepljenih, posebno kod starijih i u rizičnim grupama, čime bi se smanjila dodatna smrtnost, ali i širenje omikron varijante. U parlamentu se trenutačno razmatra uvođenje i obveznog cijepljenja, - rekao je Đikić.
Što se tiče Hrvatske, Đikić navodi kako imamo 820.000 zaraženih i 13.200 umrlih te ističe da smo među deset zemalja s najvećim brojem umrlih na broj stanovnika.
- Trenutačno, u petom valu je preko 1700 hospitaliziranih i preko 220 na respiratoru, a broj novozaraženih varira od pet do deset tisuća dnevno. Upravo ti podaci nam govore zašto bi i dalje trebali biti oprezni, iako omikron varijanta ima blaže simptome, ali i predstavlja zdravstvenu opasnost. Vjerujem da je u Hrvatskoj omikron danas dominantna varijanta i u Hrvatskoj i dalje svakodnevno umire oko 40 ljudi od te bolesti - kazao je.
Đikić je objasnio kako je slika bolesti COVID-19 nakon infekcije omikronom blaža nego kod zaraze prijašnjim varijantama istog virusa zbog dva razloga.
- Prvi je da je virus promijenjen brojnim mutacijama, što uzrokuje da se omikron brže širi, zahvaća pretežno gornje dišne putove i ne potiče toliko jaki upalni odgovor u organizmu, pa su i klinički simptomi blaži. Međutim, stariji i ugroženi i dalje umiru od omikron varijante. Osim toga, velika je opasnost u preopterećenosti sustava i hospitalizacije većinom necijepljenih osoba. Drugi razlog je da se dosta veliki broj ljudi cijepio, što ublažava kliničku sliku. Gledajući na dugi rok, pozitivno je da će veći dio populacije u susretu s omikron varijantom steći dodatni prirodni imunitet, što zajedno s cijepljenjem omogućava optimistični pogled na pandemiju nakon proljeća - objasnio je Đikić.
Đikić je kazao i kako mjere u Hrvatskoj danas malo tko uzima ozbiljno jer su prečesto bile nekonzistentne i nejasne oko toga kada i zbog kojih razloga se uvode.
- Sjetite se samo konfuzije oko uvođenja COVID-potvrda. Upravo zbog toga sve manje ljudi pridržava se donesenih mjera i one imaju stoga i slabiji učinak na smanjivanje broja umrlih of COVID-a u Hrvatskoj - rekao je Đikić.
Rekao je da mjere u Njemačkoj nisu idealne, ali da su imale značajni pozitivni učinak, uvedene su na vrijeme i u prosjeku su bile sveobuhvatnije i strože.
- Zna se tko je odgovoran i kakve su kazne za one koji se ne pridržavaju. Osim toga, cijepljenje je brže uvedeno i veći broj ljudi je procijepljen nego u Hrvatskoj. Zbog svega toga je i smrtnost od COVID-a u Hrvatskoj oko tri puta veća nego u Njemačkoj - rekao je.
Đikić smatra da će zdravstveni sustav u Hrvatskoj u idućem razdoblju izdržati, jer su zdravstveni radnici već dokazali u zadnja četiri vala da svojim naporima i stručnošću održavaju sustav stabilnim.
- No to ima i svoje posljedice, ljudi su preopterećeni, nisu dovoljno plaćeni za svoj rad, a u isto vrijeme ne mogu se brinuti o svim drugim oboljelima i taj račun će nam doći kasnije na naplatu s povećanim brojem umrlih od tumora, srčanih bolesti i drugih - upozorio je Đikić.
Na pitanje koji je smisao brojanja zaraženih ako je broj testova limitiran, Đikić kaže kako je smisao testiranja spriječiti ulazak virusa u bolnice, radna mjesta, škole i tako dalje, te da samo brojanje zaraženih ima mali značaj osim statističke analize koja će biti relevantna za buduće analize.
- Zato je izrazito važno imati dovoljno mjesta gdje se ljudi mogu testirati na vrijeme da bi mogli zaštititi sebe i druge. Mi u našem institutu provodimo svakodnevno testiranje svih koji dolaze, a nisu cijepljeni, te dva puta tjedno i svaka osobu koja je već cijepljena - rekao je.
Osvrnuo se i na početak priznavanja brzih antigenskih testova u Hrvatskoj, koji se smatraju manje pouzdanima od PCR-testova.
- Stožer takvim najavama pokušava zamagliti činjenicu da nemamo dovoljno kapaciteta za PCR testiranja. Nažalost, liječnici opće prakse sada moraju vršiti antigenska testiranja, a nisu pripremljeni za to, i normalno je da su glasno kritizirali ministra Beroša. Žalosno je vidjeti da nakon dvije godine pandemije nismo uspostavili dostatnu mrežu stanica za testiranje - kazao je Đikić za HRT.
Što se tiče preporuka za daljnje upravljanje krizom, kaže kako bi trebalo povećati broj novocijepljenih, kao i dodatnih cjepiva uvođenjem pravilnog kalendara cijepljenja, pridržavati se preventivnih mjera nošenja maski i izbjegavati okupljanja u zatvorenim prostorijama, povećati testiranje u ustanovama od važnosti kao što su bolnice i škole, te poboljšati komunikaciju Vlade s građanima.