Saborski zastupnici očitovali su se o amandmanima na izmjene Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti, kojim se uvode kazne za nepoštivanje epidemioloških mjera. Vlada je odbila jedini amandman Mosta prema kojem bi Vlada jednom mjesečno bila dužna izvijestiti Sabor o provedbi i učincima mjera s ciljem donošenje odluka o pooštravanju, ublažavanju ili ukidanju istih.
Amandman je odbijen s obrazloženjem da je prihvaćen zaključak predstavnika većine prema kojem se Vlada zadužuje da tri puta godišnje i to na početku i na kraju redovnog zasjedanja između 15. siječnja i 15. srpnja te 15. rujna i 15. prosinca dostavi izvješće o učincima mjera i to dok je na snazi Odluka o proglašenju epidemije. Kao argument za odbijanje amandmana Mosta navedeno je i da ministar zdravstva a svakoj sjednici Vlade od početka epidemije izvještava o aktualnom stanju vezano za korona virus.
Marija Selak Raspudić (Most) napomenula je kako su ovim amandmanom htjeli poslati poruku kako su spremni surađivati, ali je Vlada tu ruku suradnje odbila. Napomenula je kako se Hrvatska nazali u nezavidnoj situaciji jer nam brojke rapidno rastu, a cilj amandmana ističe bio je da se omogućiti brzo donošenje prohladnih mjera.
- Tri puta godišnje ne znači ništa. Engleska svoje mjere revidira svaka dva tjedna. Sve pristojne zemlje donijele su jasne parametre koje su iskomunicirali s građanima i zašto se mjera moraju pridržavati, dok u hrvatskom slučaju se narušavaju prava na privatnost, slobodu i na rad, što su sve Ustavom zajamčene kategorije - kazala je.
Pitala je vladajuće u čemu je problem da to ne žele.
- Ako ljudima ne kažete koji su kriteriji da se donose mjere oni ih se neće pridržavati i situacija će se pogoršavati - uvjerena je Selak Raspudić koja je tražila glasovanje o amandmanu Mosta.
Vlada je odbila i sve oporbene amandmane na paketa poreznih zakona. Klub Zeleno lijevog bloka tražio je uvođenje progresivnog oporezivanja dohotka i to sa četiri stope od 15, 20, 30 i 40 posto. Damir Bakić kazao je kako 99 posto obveznika poreza na dohodak „de facto“ plaća porez po jednoj te istoj stopi.
- Svi čije su mjesečne bruto plaće između 5000 i 42.500 kuna plaćaju porez po jednoj te istoj stopi, do sada je bila 24, sad se predlaže 20. Mi mislimo da je prikladno i potrebno uvesti progresivno oporezivanje - naveo je Bakić.
Naveo da je njihov prijedlog neutralan što se tie gubitka prihoda na dohodak i kretao bi na razini od 2 milijarde kuna.
Odbijen je i amandman Katarine Peović iz Radničke fronte, koja je također tražila progresivno oporezivanje.
- To je pravedno oporezivanje za razliku od predložene porezne reforme koja će povećati nejednakost i siromaštvo, a najviše će dati onima koji imaju preko 30.000 kuna bruto plaće. U Hrvatskoj 90 posto ljudi ima plaću manje od 15.000 kuna bruto. Tim ljudima treba najviše povećati plaće - kazala je Peović.
Radnička fronta predložila je oporezivanje stopama od 10, 20, 40 te 80 posto za plaće veće od 30.000 kuna.
Saborski zastupnici u podne će glasovati o paketu poreznih zakona, dopuni Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti, paketu zakona s područja financija i osiguranja te izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi i Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse o stanju sudbene vlasti u 2019.
VIDEO: Saborska rasprava
Predloženim se izmjenama Zakona o porezu na dohodak snižavaju stope s 24 na 20 posto te sa 36 na 30 posto, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica - to će za njih značiti i oko dvije milijarde kuna manji prihod. Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak sa 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna, s 12 posto na 10 posto.
U predloženim izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuju se kazne za nepridržavanje mjera zaštite od zaraze koronavirusom. Novčana kazna za prekršaje za pravne osobe predviđena je u iznosu od 10.000 kuna do 40.000 kuna u slučaju nepridržavanja mjera propisanih zakonom, to jest ako ne poštuju zabranu ili ograničenje javnih događaja i okupljanja te ako ne poštuju zabranu ili ograničenje privatnih okupljanja. Za prekršaje odgovorne osobe u pravnoj osobi i fizičke osobe obrtnika te fizičke osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna.
Za prekršaj fizičke osobe propisuje se novčana kazna u iznosu od 500 kuna u slučaju nepridržavanja propisanih mjera, to jest obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske. Za vlasnika privatnog posjeda propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna ako organizira ili dopusti privatno okupljanje protivno odredbama zakona.
Također, mijenja se odredba o naplati prekršajne kazne na mjestu na kojem je počinjen prekršaj pa ju može naplatiti osoba ovlaštena za provedbu nadzora nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
Saborski zastupnici će glasovati i o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi kojim se uređuje obavljanje djelatnosti u ustanovama i kod pružatelja usluga socijalne skrbi u slučaju izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera, a s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor. Također se uređuje pitanje organizacija radnog vremena i načina korištenja odmora kako bi se, što je moguće manjoj opasnosti, izložili korisnici kod pružatelja socijalnih usluga.
Kako je istaknuto, donošenje zakona pridonosi rješavanju pravne praznine u zakonodavnom sustavu radi potrebe osiguranja pravovremenog i učinkovitog obavljanja djelatnosti u ustanovama socijalne skrbi i kod pružatelja usluga socijalne skrbi s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluga u slučaju nastanka posebnih okolnosti.
Zastupnici će se izjašnjavati o amandmanima na raspravljene zakone.
Sjednica počinje u 9,30 sati, a glasovanje je predviđeno u podne.