U Hrvatskoj se, prema navodima iz stručnih upozorenja povodom Dana zaštite osobnih podataka, godišnje dogodi više od 700 kaznenih djela kibernetičkog kriminala, a dio incidenata vjerojatno nikad ne bude prijavljen. Osobni podaci nisu apstraktni, nego konkretne informacije poput imena, broja mobitela, adrese, OIB-a, fotografija i financijskih detalja, koje se mogu zloupotrijebiti za prijevaru ili krađu identiteta. Neven Matas iz Infinuma upozorava da je danas često dovoljno tek nekoliko osnovnih podataka da netko složi uvjerljivu priču, a uz AI alate koji mogu imitirati glas ili lice, rizik postaje puno realniji.
Napadi nisu usmjereni samo na ‘velike’. U istom kontekstu se naglašava da su sve češće mete i male i srednje tvrtke, baš zato što često nemaju jasne sigurnosne procese. Phishing poruke dolaze na poslovne brojeve, a mailovi znaju izgledati kao da ih je poslao partner ili kolega, pa se uz osobne može ukrasti i povjerljive poslovne podatke. Infinum navodi da klijentima radi i edukacije kroz simulirane phishing vježbe, te ofenzivne sigurnosne provjere poput penetracijskog testiranja i red teaminga.
Kad se maknemo iz Hrvatske i pogledamo širu sliku, Eurostatovi podaci pokazuju da građani EU sve više koriste konkretne mjere zaštite privatnosti. U 2025. godini 76,9% korisnika interneta u EU poduzelo je barem jednu mjeru zaštite osobnih podataka, što je rast od 3,7 postotnih bodova u odnosu na 2023. (tada 73,2%). Najčešći potez je odbijanje korištenja osobnih podataka za oglašavanje (58,8%), zatim ograničavanje ili odbijanje pristupa geolokaciji (56,2%) i ograničavanje pristupa profilima ili sadržaju na društvenim mrežama i online spremištima (46,0%).
Eurostat navodi i druge navike koje rastu: 39,0% ljudi provjerilo je je li web stranica sigurna prije nego što je ostavilo osobne podatke, a 37,6% je pročitalo izjavu o privatnosti prije dijeljenja podataka. Po državama, najveći udio korisnika koji su poduzeli mjere zaštite zabilježen je u Finskoj (92,6%), Nizozemskoj (91,2%) i Češkoj (90,3%), dok su najniži udjeli u Rumunjskoj (56,0%), Sloveniji (57,4%) i Bugarskoj (62,0%).
Ako želite napraviti nešto konkretno odmah danas, ne trebate biti IT stručnjak. Promijenite lozinke za e mail, društvene mreže i mobilno bankarstvo, i neka svaka bude drugačija. Uključite 2FA gdje god možete, posebno na mailu jer je to najčešći ‘ključ’ za resetiranje drugih računa. Budite sumnjičavi prema neočekivanim porukama i pozivima koji traže lozinku ili ‘hitnu’ uplatu, i redovito ažurirajte aplikacije i sustav jer ta ažuriranja zatvaraju rupe koje napadači vole koristiti.