Sve su jača šuškanja i upozorenja o trenutnom AI 'bubbleu' na koji nas stručni mediji upozoravaju već neko vrijeme. Postoje čak i upozorenja prema kojima je aktualni AI boom financijski rizičniji od dot com ere, i to ne zbog jedne firme nego zbog cijelog načina kako se danas ulaže i prodaje priča. Povod je, djelomično, bio CES 2026, gdje je predstavljena gomila ‘AI’ prezentacija i robot demo verzija koje izgledaju impresivno na pozornici, ali nisu realni proizvodi koje ćete uskoro kupiti. Kao primjer se navodi i LG-jev robot CLOiD, koji se na sajmu prikazivao kao kućni pomoćnik, dok je sam LG u PR materijalima naglašavao viziju ‘zero labor home’.
Teza je da se tech industrija previše oslanja na medijski efekt i na investitorski strah da će ‘propustiti sljedeću veliku stvar’, pa se zato recikliraju isti trikovi u novom pakiranju. Spominje se i Lenovo demo na Sphereu kao primjer koliko se daleko ide s marketingom oko chatbot funkcija koje već postoje godinama, samo se sada prodaju kao velika novost. U istom dahu udaraju i po trendu ubacivanja LLM funkcija u televizore, naočale i sve moguće gadgete, uz poruku da se često radi o ‘AI etiketi’ preko proizvoda koji ne rješava stvaran problem.
Naravno, upitne su i financije i tu postaje zanimljivo i za širu publiku. AI ulaganja narasla do razina koje uspoređuje s dot com vrhuncem, ali uz razliku da su današnji ulozi veći i da je ‘zaraza’ šira jer AI sjedi na skupoj infrastrukturi (GPU), a ne na nečemu poput tadašnjeg ‘dark fiber’ viška. PitchBookovi sažeci i mediji koji ih prenose pokazuju da je 2025. globalno VC ulaganje bilo među najvećima u povijesti, s velikim udjelom AI ulaganja i naglašenim kasnim fazama financiranja.
Financial Times dodatno opisuje trend ‘spray and pray’ ulaganja, gdje VC fondovi ulijevaju novac u hrpu AI startupa u nadi da će jedan postati sljedeći mega pobjednik, dok mnogi drugi neće preživjeti. U takvom modelu Big Tech je istovremeno dobavljač (cloud i čipovi), investitor i konkurent, pa mali igrači često ovise o istim gigantima od kojih pokušavaju pobjeći. To je dio šire slike zbog koje se sve češće postavlja pitanje tko tu zapravo može dugoročno zaraditi, pogotovo kad trošak ‘inferencea’ i infrastrukture ostaje visok, a cijene prema korisnicima teško rastu bez otpora.
Što to znači za nas, koji smo izvan Silicijske doline? Ako se ovaj val ohladi, najčešće prvo vidimo rezove: manje ‘besplatnih’ AI opcija, više pretplata, više oglasa i više forsiranih featurea u uređajima koji ih nisu trebali. Primjer toga je i nedavna objava Open AI kako uvode oglase na besplatne verzije Chat GPT-ja. Drugo, kad investicije stisnu kočnicu, usporava i lansiranje proizvoda koji su živjeli na ‘nekako ćemo se već valjda monetizirati’ logici, a to onda povlači otkaze i gašenja projekata. Ovo možda zvuči brutalno, ali rasprava koja se otvara je dosta realna, jer AI je već posvuda, no dio tržišta još traži odgovor na jednostavno pitanje, gdje je održiv poslovni model koji ne ovisi o novom krugu novca.