Od krajolika otpornih na šumske požare u Španjolskoj do sustava za upozoravanje na poplave u Danskoj, istraživači surađuju s lokalnim zajednicama kako bi pronašli, testirali i primijenili praktične pristupe suživotu s klimatskim promjenama te raširili praksu koja funkcionira.
POGLEDAJTE VIDEO:
Mnogi ljudi misle da silovit šumski požar iza sebe ostavlja zacrnjen i bespomoćan krajolik. Međutim, nakon što je jedan takav požar 2009. pogodio Las Hurdes u Ekstremaduri u Španjolskoj, scena je bila sasvim drukčija. U sredini zahvaćene zemlje bile su zelene površine na kojima su i dalje rasla zdrava i netaknuta stabla.
Iz daljine se činilo kao da su se plamenovi jednostavno zaustavili na rubovima tih površina. Međutim, to nije bila slučajnost.
Fernando Pulido, ekolog na Sveučilištu u Ekstremaduri, istraživao je kako usporiti širenje šumskih požara. U svom istraživanju fokusirao se na takozvane „korisne protupožarne prosjeke”, odnosno pažljivo osmišljena područja prekrivena specifičnim vrstama vegetacije koje otežavaju prohodnost požara. Pristup primijenjen u Las Hurdesu dobro je funkcionirao.
- Helikopteri i voda nisu dovoljni. Potrebno nam je više strategija kako bismo obuzdali destruktivnost tih megapožara - rekao je.
Treba hitno djelovati. U ljeto 2025. požari su uništili više od 45.000 hektara zemlje u Estremaduri, jednoj od najtoplijih španjolskih regija, koja je sve izloženija šumskim požarima. Predviđanja upućuju na to da će biti sve toplije i suše.
Više od desetljeća nakon svojih prvih eksperimenata, Pulido nastavlja u istom smjeru, ovaj put u okviru šireg, petogodišnjeg istraživačkog projekta koji financira EU pod nazivom RESIST. Cilj je pomoći ranjivim regijama da se pripreme za posljedice klimatskih promjena.
Različite regije, slični problemi?
Estremadura nije jedina. Mnoge se europske regije suočavaju s različitim, ali jednako gorućim klimatskim pritiscima. Jedni se bore protiv poplava i odrona tla, a drugi protiv suše, erozije tla ili ekstremne vrućine. Istraživači smatraju da se rješenja razvijena za suzbijanje određenog rizika na jednom mjestu često mogu primijeniti i drugdje.
Tim RESIST-a okuplja istraživače, lokalna tijela i poduzeća iz cijele Europe s ciljem testiranja i razrade više od 100 rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama, od uvođenja novih tehnologija do inovacija u upravljanju zemljištem i planiranju.
Ključno je skratiti vrijeme i smanjiti rizike povezane s novim metodama kako bi se ubrzao prelazak iz faze testiranja na stvarnu upotrebu.
Mnoge regije imaju slične okolišne uvjete, iako su geografski udaljene. Poljoprivredno zemljište sklono poplavama u središnjoj Danskoj ima puno sličnosti s riječnim slivovima u južnoj Latviji, a vrućina i suša koje pogađaju Kataloniju slične su uvjetima u dijelovima južne Italije.
Uparivanjem takvih teritorija u „sestrinske regije” – područja povezana na temelju istih klimatskih izazova – istraživači i poduzeća mogu testirati primjenjivost rješenja razvijenih na jednoj lokaciji na ostalima.
- Te se regije suočavaju s nizom različitih prepreka i imaju različite potrebe. Morate razgovarati s ljudima koji ondje žive da biste uistinu razumjeli njihove brige i konkretno pridonijeli. Tek tada možete definirati najdjelotvornija rješenja i primijeniti ih na lokalnoj razini i u sestrinskim regijama - izjavila je Vilija Balionyte-Merle, koordinatorica projekta RESIST u norveškoj istraživačkoj organizaciji SINTEF.
Digitalni alati za prilagodbu klimatskim promjenama
U središnjoj Danskoj poplave su učestao problem, a istraživači i poduzeća kombiniraju nekoliko pristupa da bi podigli razinu pripravnosti.
Jedan od njih je prilagodba zgrada s ciljem povećanja otpornosti na poplave. Pomoću alata za proširenu stvarnost stanovnici i urbanisti mogu vizualno prikazati te prilagodbe prije same provedbe, što olakšava planiranje i dobivanje javne potpore.
Drugi je usmjeren na razvijanje sustava ranog upozoravanja. To uključuje uspostavu senzora za praćenje razina podzemnih voda, koje su često prve naznake poplava. Prikupljeni podaci se zatim unose u aplikaciju za rano upozoravanje koja obavještava nadležna tijela i stanovnike prije nego što voda dosegne površinu tla.
Istraživači također rade na stvaranju digitalnih replika, takozvanih „digitalnih blizanaca”, lokalnih krajolika. Ti modeli omogućavaju virtualne simulacije različitih scenarija poplava, što donositeljima odluka olakšava utvrđivanje najdjelotvornijih mjera prije ulaganja u fizičku infrastrukturu.
Te metode rezultat su zajedničkog rada istraživača i krajnjih korisnika, a cilj im je osigurati zajednicama više vremena za djelovanje i smanjenje štete uzrokovane poplavama.
Rješenja razvijena u Danskoj primjenjivat će se i u regijama pogođenima sličnim nepogodama, kao što su Zemgale u Latviji i Blekinge u Švedskoj.
Prirodna rješenja
Ne oslanjaju se sve metode na tehnologiju. Pulido je u Estremaduri svoj rad usmjerio na prilagodbu samog krajolika.
Loše upravljanje ili zapuštenost čine velika šumska područja u toj regiji osjetljivijima na požare. S obzirom na malu gospodarsku vrijednost tih zemljišta, često nema dovoljno poticaja za ulaganje u njihovo održavanje i zaštitu od šumskih požara.
Zbog toga Pulido i njegovi kolege surađuju s općinama kako bi rekreirali korisne protupožarne prosjeke, koje je on prvotno testirao u Las Hurdesu. Ti pojasevi unutar šumskih područja prekrivaju se autohtonom, mješovitom vegetacijom umjesto monokulturama kao što su eukaliptus ili bor radi smanjenja rizika od požara i istovremenog podupiranja aktivnosti kao što su ispaša ili uzgoj vatrootpornih usjeva kao što je maslina.
Ako je zemljište unosno, veće su šanse da će ga se održavati.
- Prilikom svake izmjene krajolika mora se voditi računa o gospodarskom aspektu, inače neće biti održivo - rekao je Pulido.
Lokalne vlasti, poljoprivrednici i poduzeća usko surađuju pri osmišljavanju tih mjera. Cilj nije samo testirati nove metode, nego se i pobrinuti da se prihvate i dosljedno primjenjuju.
- Surađujemo s gradonačelnicima, udrugama i poduzećima. Ako su uključeni u cijeli proces, vjerojatnije je da će primijeniti neke od metoda koje trenutačno razvijamo - rekao je Pulido.
Ova prirodna rješenja, zajedno s tehnološkim alatima razvijenima u drugim regijama, pružaju lokalnim vlastima širi spektar mogućih metoda borbe protiv poplava, šumskih požara, suše i drugih klimatskih rizika koji zahvaćaju njihove regije.
Širenje utjecaja lokalnih testiranja
Nastojanje da se regijama pomogne u prilagodbi dio je misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama planiranu do kraja ovog desetljeća.
Očekuje se da će do 2027. mnogi od alata koji se razvijaju, uključujući sustave ranog upozoravanja i modele planiranja, biti spremni za širu primjenu, ali se teži nastavku primjene tih alata i znatno nakon datuma završetka projekta.
Cilj nije pomoći samo izravno uključenim regijama, nego i stvoriti rješenja primjenjiva drugdje. Takav pristup i njegovo širenje mogli bi koristiti milijunima ljudi u cijeloj Europi dok misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama aktivno potpomaže europske regije.
- Želimo da alati, strategije i znanje koje stvaramo nastave pomagati zajednicama da se prilagode situacijama uzrokovanima klimatskim promjenama - rekla je Balionyte-Merle.
Piše: Bárbara Pinho
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu EU-a o istraživanjima i inovacijama Horizon.
Projekt iz ovog članka financiran je u okviru misije EU-a: Prilagodba klimatskim promjenama Misije EU-a inicijative su koje financira EU i kojima se mobiliziraju istraživanja, politike i građani kako bi se do 2030. riješili glavni praktični problemi.
Više informacija: