Istraživači koje financira EU rade na raznim tehnologijama – od dronova i pametnih kamera do biorazgradive ambalaže – koje će omogućiti uklanjanje plastike iz rijeka prije nego što dospije u more
AMBICIOZAN CILJ
Znanstvenici razvijaju razne tehnologije koje će stati na kraj plastici u europskim rijekama
Čitanje članka:
5
min
Gert Everaert iz belgijskog grada Dendermondea nekad je sjedeći za svojim radnim stolom znao promatrati rijeku Schelde. Teglenice i male brodove koji su plovili na njoj. Ptice koje su lovile ribe. Međutim, rijeka je nosila i nešto manje idilično – velike količine smeća i plastičnog otpada.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:23
- Automobili bi se zaustavljali i ljudi bi iz njih bacali otpad izravno u vodu. Viđao sam mnogo vrsta smeća i to me uvijek rastuživalo - prisjeća se.
Everaert je u međuvremenu prestao biti samo promatrač. Kao zamjenik direktora za istraživanja u Flamanskom pomorskom institutu sada vodi INSPIRE, veliku istraživačku inicijativu koju financira EU i koja okuplja znanstvenike i inovatore iz 13 zemalja EU-a te Srbije i Tajlanda.
Njihov je cilj ambiciozan, ali jednostavan: zaustaviti plastiku u rijekama prije nego što dospije do oceana i spriječiti da uopće uđe u plovne putove.
Tim inicijative INSPIRE razvija razne nove alate za pomoć u čišćenju europskih rijeka: od pametnih sustava za otkrivanje pomoću dronova i kamera koje se temelje na umjetnoj inteligenciji do procesa za čišćenje u kojima se mogu izdvojiti čak i sitne čestice plastike. Neki od alata primjenjuju se i bliže izvoru kako bi se plastika zaustavila prije nego što stigne do rijeka.
Važnost rijeka
Kad je riječ o onečišćenju vode plastikom, ljudi često prvo pomisle na velike otoke smeća koji plutaju oceanom ili plaže pune raznog otpada. Međutim, velik dio te plastike svoje je putovanje počeo u unutrašnjosti.
- Većina plastike koja onečišćuje oceane protječe iz rijeka. Što dulje ostane u vodi, to se više razgrađuje na mikroplastiku i širi. Čišćenje rijeka najučinkovitiji je način za zaustavljanje onečišćenja, ako izuzmemo sprečavanje onečišćenja - objasnio je Everaert.
INSPIRE je dio širih nastojanja da se smanji onečišćenje plastikom u Europi. Cilj je EU-a do 2030. smanjiti količinu plastičnog smeća u moru za 50 %, a količinu mikroplastike koja se ispušta u okoliš za 30 %. Čišćenje rijeka neophodno je za postizanje tog cilja.
Za razliku od projekata čišćenja oceana, koji su usmjereni na otpad koji je već uvelike raspršen, pristupi za rijeke omogućuju istraživačima da interveniraju bliže izvoru, prije nego što se plastika raspadne na manje čestice, koje je teže ukloniti.
Zaustavljanje na izvoru
Kod onečišćenja je prevencija važnija nego uklanjanje. Kad plastika uđe u riječni sustav, počinje se razgrađivati. Naposljetku se razgrađuje na mikroskopske čestice, koje je iznimno teško, a ponekad i nemoguće, ukloniti iz vode.
Everaert kaže da je ambalaža jedno od glavnih područja na kojima se radi:
- Danas se povrće često pakira u plastičnu ambalažu kako bi dulje ostalo svježe. Istražujemo možemo li za tu namjenu plastiku zamijeniti hitozanom, biorazgradivom folijom koja se dobiva od školjkaša.
Drugo je ciljno područje poljoprivredna plastika. Poljoprivrednici pri malčiranju često prekrivaju tlo plastičnom folijom radi zaštite usjeva i zadržavanja vlage. Međutim, nakon korištenja te folije njezini komadići često dugo ostaju u tlu. Istraživači u okviru inicijative INSPIRE izvode pokuse s polimerima na biološkoj osnovi koji bi mogli zamijeniti te materijale i prirodno se razgraditi umjesto da se akumuliraju.
Te se alternative testiraju na poljoprivrednim lokacijama u cijeloj Europi jer nije dovoljno samo izumiti nove materijale, već je potrebno i osigurati njihovu funkcionalnost u praksi.
Od Dunava do Duera
Istraživači u okviru inicijative INSPIRE razvijaju i testiraju 20 tehnologija na šest europskih rijeka, uključujući rijeku Schelde u Belgiji, Rajnu u Nizozemskoj, Dunav u Rumunjskoj i Duero u Portugalu.
Ciljano su odabrane lokacije u različitim dijelovima Europe.
- Plastika koja onečišćuje rijeke sadržava mnoge vrste polimera i javlja se u najrazličitijim oblicima i veličinama. Onečišćenje na Dunavu razlikuje se od onoga na rijeci Schelde. Ne postoji univerzalno rješenje - kaže Everaert.
Neke rijeke nose velike plutajuće komade otpada, dok se u drugima nalazi sitniji ili industrijski plastični otpad. Vremenski uvjeti, brodovi, urbanizacija i lokalni sustavi za gospodarenje otpadom – sve to utječe na to što će završiti u vodi.
Radi boljeg razumijevanja i praćenja onečišćenja istraživači koriste dronove i kamere koje se temelje na umjetnoj inteligenciji i koje mogu automatski otkriti i klasificirati plastični otpad na obalama rijeka i na površini vode. Ti sustavi pomažu nadležnim tijelima da utvrde krizne točke i brže djeluju.
Tanje od vlasi kose
Istraživači razvijaju i tehnologije za uklanjanje plastike svih oblika i veličina iz vode. Jedan od najsloženijih oblika onečišćenja također je i najteže vidjeti. Radi se naravno o mikroplastici i nanoplastici.
Mikroplastiku čine čestice manje od 5 milimetara. Nanoplastika je još manja – to su čestice promjena manjeg od jednog mikrometra. Za usporedbu, promjer vlasi kose je oko 70 mikrometara.
Te se čestice sada nalaze gotovo svugdje – u vodi, tlu, zraku, pa čak i u ljudskom tijelu. Znanstvenici još uvijek istražuju njihov utjecaj za zdravlje, ali rana istraživanja upućuju na moguće poveznice s upalama i drugim zdravstvenim problemima, uključujući rak, alergije i poremećaje imunosnog sustava.
Delvec, grčko poduzeće za nanomaterijale uključeno u INSPIRE, razvija način uklanjanja najsitnijih čestica plastike iz vode.
- Mislim da su nama mikroplastika i nanoplastika ono što je azbest bio prethodnoj generaciji. Tek otkrivamo sve rizike, ali moramo što prije naučiti kako ih ukloniti - kaže Jeorge Deligiannakis, glavni izvršni direktor Delveca.
Delvec je izradio prototip filtra koji hvata nanoplastiku, a do pritom ne blokira protok vode. Filtar je obložen posebno osmišljenim nanomaterijalima koji se vežu na čestice plastike.
- To je poput reaktivnog praha na površini filtra. On hvata nanočestice plastike, a voda prolazi dalje - objasnio je Deligiannakis.
Prototip je već testiran u Sloveniji. Međutim, potrebno je povećati njegov kapacitet kako bi se mogao nositi s mnogo većim količinama kakve se obrađuju u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda.
- Sljedeći je korak industrijalizacija. Moramo ga unaprijediti tako da se može koristiti i u velikim postrojenjima za pročišćavanje - kaže Deligiannakis.
Stop plastici
Istraživači u okviru inicijative INSPIRE nastavit će sa svojim radom do proljeća 2027. Nadaju se da će dotad isporučiti ne samo pojedinačne tehnologije, već i praktični plan koji će se moći primijeniti svuda u Europi.
- Moramo stati na kraj plastici. Većina plastičnog smeća nakuplja se u rijekama i u konačnici može završiti u oceanu - kaže Everaert.
Rijeke nisu samo plovni putovi, ističe. One su samostalni ekosustavi, bogati bioraznolikošću i važni za ljudske zajednice.
Everaertu je do uspjeha projekta stalo i na vrlo osobnoj razini. Rijeka koju je promatrao kao dječak sada je dio europskog projekta za preispitivanje korištenja plastike, upravljanja plastikom i sprečavanja onečišćenja plastikom.
Ako inicijativa INSPIRE uspije, smeće koje pluta niz rijeku moglo bi postati stvar prošlosti. Umjesto da nose plastiku prema moru, europske rijeke mogle bi ponovno biti čiste.
Autor: Tom Cassauwers
Ovaj je članak prvotno objavljen u časopisu EU-a o istraživanjima i inovacijama Horizon.
Istraživanje predstavljeno u ovom članku financirano je sredstvima iz EU-ova programa Obzor.
Više informacija:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
