Prema službenim procjenama, Europljani provode i do 90 % života u zatvorenim prostorima. Dok je onečišćenje vanjskog zraka dobro poznato pitanje od javnog interesa, zrak u našim domovima, školama i na radnih mjestima često se zanemarivao. Međutim, to se sada mijenja. Znanstvenici u cijeloj Europi istražuju što doista sadržava zrak u zatvorenim prostorima, kako utječe na naše zdravlje i što se može poduzeti.
- Od pandemije bolesti COVID-19 više se govori o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima jer su ljudi postali svjesni da se aerosolima mogu prenositi virusi. Zahvaljujući toj promjeni, nešto nevidljivo postalo je vidljivo - izjavio je Jose Fermoso, inženjer kemije u španjolskom istraživačkom centru CARTIF i koordinator projekta K-HEALTHinAIR, jednog od sedam projekata financiranih sredstvima EU-a u okviru kojih se zajednički istražuje kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima.
Međutim, snažnija osviještenost još nije prerasla u zabrinutost zbog onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima. Većina zagađivača nema neki poseban miris, teško ih je otkriti, a ljudi se navikavaju na njihovu prisutnost, objasnio je Fermoso.
- Još donedavna svi smo često udisali dim cigareta u zatvorenom prostoru - rekao je.
Tijekom proteklih nekoliko godina istraživači prate onečišćujuće tvari u domovima, školama, bolnicama, uredima i drugim zgradama u cijeloj Europi. Svoja saznanja sada pretvaraju u alate i preporuke za poboljšanje zraka koji svakodnevno udišemo.
Što je zapravo u zraku?
Dim cigareta i dim od kuhanja i dalje su glavni izvori onečišćenja u zatvorenim prostorima. Sadržavaju lebdeće čestice – sitne čestice i kapljice koje mogu prodrijeti duboko u pluća i, u nekim slučajevima, ući u krvotok.
Ali za onečišćenje zraka u zatvorenim prostorima nije kriv samo dim.
- Vidimo da postoji ogroman broj kemijskih onečišćujućih tvari u zatvorenim prostorima. Neke od njih dobro su istražene, ali za mnoge druge tvari nemamo dovoljno informacija o izloženosti i njihovim mogućim učincima na zdravlje - izjavila je Pernilla Bohlin Nizzetto, direktorica istraživanja pri norveškom institutu NILU i koordinatorica projekta INQUIRE, koji se financira sredstvima EU-a.
Njezin istraživački tim ne zadovoljava se rutinskim praćenjem onečišćivača zraka u zatvorenim prostorima, već istražuje izloženost kemijskim i biološkim tvarima, njezine uzroke i moguće učinke na zdravlje. Kemikalije se počinju otpuštati u zrak i kućnu prašinu čim proizvodi uđu u naše domove – prilikom sjedenja na kauču, hodanja po tepihu ili dok se dijete igra nekom igračkom.
- Prašina u kućanstvu kemijski je otisak doma - dodala je.
Rezultati istraživanja upućuje na to da unutarnji prostori mogu imati svojstven kemijski profil. Tim projekta INQUIRE prikupio je uzorke zraka, prašine, proizvoda i mokraće iz 200 domova s malom djecom u osam europskih zemalja. Laboratorijskim ispitivanjima utvrdili su mjerljive biološke učinke prouzročene prašinom, uključujući učinke na plućne stanice i markere povezane s hormonima
- Još nemamo potpunu sliku - rekla je dr. Bohlin Nizzetto.
Prvi rezultati za neke tvari upućuju na povezanost između tvari prisutnih u zatvorenom prostoru i onoga što je izmjereno u mokraći. Osim toga, rezultati pokazuju da domovi imaju različite kemijske profile, pri čemu se mnoge kemikalije pojavljuju u većim koncentracijama u zatvorenim prostorima.
U drugom ispitivanju provedenom u okviru projekta K-HEALTHinAIR praćeno je više od 350 domova, kao i bolnice, škole i sveučilišni prostori u šest zemalja. U otprilike 10 % domova izmjerena koncentracija formaldehida bila je viša od očekivane. Riječ je o kemikaliji koju otpuštaju namještaj i građevinski materijali, a koja može nadražiti oči i dišne putove te je razvrstana kao kancerogena za ljude.
Djeca među najranjivijima
Djeca su među onima najosjetljivijima na lošu kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, kao i na kemikalije u proizvodima i kućnoj prašini, i to osobito djeca mlađa od pet godina.
- Ona provode više vremena kod kuće i na podu nego odrasli, pa su zato u bližem dodiru s prašinom i kemikalijama u kućanskim predmetima. Takve tvari ne moraju nužno prouzročiti bolest za nekoliko dana ili tjedana, ali neke kemikalije mogu imati dugoročne hormonske ili neurološke učinke. Djeca mogu biti osjetljivija na te učinke jer se njihova tijela još uvijek razvijaju - dodaje dr. Bohlin Nizzetto.
Znanstvenici ispituju i učinke zraka u zatvorenom prostoru na djecu s astmom. U okviru projekta EDIAQI znanstvenici proučavaju navike u pogledu provjetravanja i mikrobiom, tj. mješavinu bakterija i gljivica koje žive u kućnoj prašini.
- Pokušavamo razumjeti sve molekule DNK prisutne u prašini jer postoje i dobre i patogene bakterije i gljivice - izjavio je Mario Lovrić, viši znanstveni suradnik u Lisabonskom vijeću, skupini za strateško promišljanje sa sjedištem u Bruxellesu, koja provodi istraživačke projekte financirane sredstvima EU-a. Usto, on obnaša i dužnost na Institutu za antropologiju u Zagrebu.
Njegov je tim pronašao ranu povezanost između gljivica u zatvorenim prostorima i onečišćujućih tvari iz cestovnog prometa. Znanstvenici istražuju mogu li neke gljivice metabolizirati te onečišćujuće tvari, što bi moglo pomoći u njihovoj razgradnji prije nego što dospiju u pluća. To otkriće sadržava i kontradiktornu pouku: kombinacija raznih mikroba u zatvorenim prostorima može biti korisna.
- Ne preporučujemo baš pretjerano čišćenje. Raznovrstan unutarnji mikrobiom je koristan. Sterilna čistoća možda nije dobra za djecu - dodao je Lovrić.
Djeca mogu biti izložena različitim onečišćujućim tvarima i u školi. Istraživači koji proučavaju stanje u europskim školama utvrdili su da se razine i vrste onečišćenja znatno razlikuju među pojedinim zemljama, zgradama i razdobljima dana. Onečišćenje je često bilo na vrhuncu u predvidljivim trenucima, a to je bilo vrijeme jutarnje gužve kad su roditelji dovozili djecu.
- Djeca s alergijama pokazala su se posebno osjetljivom čak i na prosječne razine onečišćenja. Nismo dokazali da onečišćenje zraka ima izravan utjecaj na zdravlje općenito, ali vidimo da su djeca s alergijama mnogo osjetljivija čak i na prosječne razine onečišćenja, što često dovodi do upale dišnih putova - izjavio je Nikolaos Papadopoulos, profesor alergologije i pedijatrijske alergologije na Sveučilištu u Ateni i koordinator projekta SynAir-G.
Što možemo učiniti?
Znanstvenici nastoje osmisliti alate za lakše razumijevanje i rješavanje problema onečišćenja u zatvorenim prostorima.
U okviru projekta K-HEALTHinAIR razvijen je alat za praćenje kvalitete zraka s pomoću sustava semafora i proučavan je indeks kvalitete zraka u zatvorenim prostorima. U okviru projekta EDIAQI izrađen je internetski simulator, kojim se kvaliteta zraka u kućanstvima procjenjuje na temelju lokacije i drugih čimbenika. Istraživači na projektu SynAir-G testirali su i tzv. „zeleni zid”, sustav filtriranja s pomoću živih biljaka, a preliminarni podaci upućuju na njegov pozitivan učinak na zdravlje.
Tih sedam projekata provodi se u okviru klastera IDEAL, koji se financira sredstvima EU-a. U okviru svih projekata istraživači razvijaju i ispituju tehnologije za praćenje zraka, uključujući jeftine senzore i višesenzorske sustave. Ovisno o okolnostima, njima se mogu mjeriti sitne čestice, ugljikov dioksid, hlapljive kemikalije, temperatura i vlažnost. Zahvaljujući tim aktivnostima, mjerenja zraka u zatvorenom prostoru mogla bi postati pouzdanija, a njihova primjena jednostavnija.
- Želimo olakšati tumačenje rezultata i potaknuti korisnike na djelovanje - izjavio je Fermoso.
Postoje jednostavne stvari koje ljudi mogu odmah učiniti: prozračivati prostor dok kuhaju i čiste, koristiti usisne ventilatore ili kuhinjske nape gdje je to moguće te izbjegavati pušenje u zatvorenom prostoru.
Međutim, kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima ovisi i o samim zgradama, odnosno načinu na koji su projektirane, ventilaciji i održavanju.
- To je naročito teško postići u privatnim kućama. Svoje domove nikad ne doživljavamo kao potencijalnu opasnost. Riječ je o nama dragom prostoru. No, u biti, svako je kućanstvo kemijski reaktor - dodao je Lovrić.
Put prema europskim normama
Znanstvenici tvrde da će za poboljšanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima u konačnici biti potrebno političko i pojedinačno djelovanje.
- Nije jednostavno definirati ono što čini ‘dobar’ zrak u zatvorenom prostoru - primijetio je Fermoso. Uvjeti u pojedinim zgradama, pa čak i u pojedinim prostorijama u istoj zgradi mogu se znatno razlikovati.
U okviru klastera IDEAL izrađene su smjernice u kojima se objedinjuju rezultati istraživanja i praktične preporuke za kontrolu kvalitete zraka u zatvorenim prostorima. Izrađuje se i plan djelovanja za donošenje budućih europskih smjernica i normi, što pokazuje kako bi rezultati projekata mogli doprinijeti stvaranju zdravijih zatvorenih prostora.
- Mjerenje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima trebalo bi postati norma – barem u nekim okruženjima - rekao je Papadopoulos. Trenutačni je izazov uvjeriti ljude da je kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru potrebno mjeriti i zaštititi.
Bolji alati mogu pomoći u tome, ali znanstvenici tvrde da je Europi potreban i jasniji okvir kojim se povezuju zdravstvena politika, izgradnja zgrada, energetska politika i politika zaštite okoliša. Na taj bi se način zajamčilo da se zraku u prostorima u kojima ljudi provode većinu života pridaje jednaka pozornost kao i zraku izvan njih.
EU je već počeo rješavati taj problem u okviru svojeg plana za nultu stopu onečišćenja i novih pravila o gradnji. Sada je potrebno povezati te aspekte i pretočiti sve veći broj znanstvenih dokaza u stvaranje zdravijih zatvorenih prostora.
Tekst je napisala Michaela Nesvarova
**Neki rezultati opisani u ovom članku proizlaze iz analiza koje su još u tijeku te još nisu objavljene u recenziranim časopisima.
Članak je izvorno objavljen u časopisu Horizon, posvećenom istraživanjima i inovacijama u EU-u. Istraživanja navedena u ovom članku financirana su iz EU-ova programa Obzor.
Dodatne informacije:
- Klaster IDEAL
- SynAir-G (CORDIS)
- Mrežno mjesto projekta SynAor-G
- K-HEALTHinAIR (CORDIS)
- Mrežno mjesto projekta K-HEALTHinAIR
- EDIAQI (CORDIS)
- Mrežno mjesto projekta EDIAQI
- INQUIRE (CORDIS)
- Mrežno mjesto projekta INQUIRE
- LEARN (CORDIS)
- TwinAir (CORDIS)
- INCHILDHEALTH (CORDIS)
- Akcijski plan EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja